Prijava
Traži
Podatak koji imamo govori da je vrtić prestalo pohađati 2528 djece. Sva istraživanja pokazuju da je sudjelovanje djece u predškolskom odgoju jedan od najvažnijih faktora za uspješnost u obrazovanju i kasnije na tržištu rada.
Više od 2500 djece ispisano je iz zagrebačkih vrtića u razdoblju od 1. rujna 2016. do kraja 2018. godine zbog odluke roditelja da prihvate status roditelja odgojitelja i novčanu pomoć Grada Zagreba u iznosu od oko 4000 kuna mjesečno, doznaje iz više nezavisnih izvora Jutarnji list.
Naime, jedan od uvjeta koji roditelji troje i više djece, od kojih najmlađe još nije krenulo u školu, moraju ispuniti da bi ostvarili status jest da dijete nije upisano u redovni program predškolskog odgoja i obrazovanja. Objašnjenje za propisivanje ovakvog uvjeta bilo je da je gradskoj upravi jednostavno preskupo sufinancirati djetetu vrtić i plaćati majci da ostane s djetetom doma. Stručnjaci su odmah upozorili da bi takav propis mogao dovesti do velikog broja ispisa djece iz vrtića, koji ima daleko važniju ulogu od običnog čuvanja. Međutim, nisu očekivali da će se raditi o tako velikom broju: iz vrtića je u proteklom razdoblju ispisivano troje djece dnevno!
Točan podatak koji smo dobili govori o čak 2528 djece, a pokušali smo ga službeno potvrditi u zagrebačkoj gradskoj upravi. Međutim, Služba za informiranje odgovorila nam je da takav podatak ne posjeduju ni Gradski ured za obrazovanje ni Gradski ured za demografiju!
Negativni učinci
- Ispise djece provodimo po upravnom postupku, a davanje razloga ispisa nije obavezno - odgovorili su iako su nam neslužbeno potvrdili da je motiv za masovniji ispis djece u većini slučajeva upravo status roditelja odgojitelja te da se u protekle tri godine broj djece koja pohađaju vrtiće smanjio upravo za 2500 djece.
Rezultat popularne zagrebačke mjere - koju koristi više od 4000 roditelja, većinom majke - potpuno je kontradiktoran s javnom proklamacijom države o potrebi uključenja minimalno 33 posto djece jasličke dobi i 90 posto djece vrtićke dobi u programe ranog i predškolskog odgoja. Hrvatska je, naime, po obuhvatu djece predškolskim odgojem pri dnu europskih ljestvica - u vrtić ide 55 posto trogodišnjaka, za razliku od prosjeka EU koji se kreće oko 80 posto - zbog čega je jedna od smjernica obrazovne politike, usklađena s barcelonskim ciljevima, povisiti stopu upisa.
Rano je govoriti o stvarnim učincima mjere roditelja odgojitelja u Hrvatskoj, smatra Ivana Dobrotić, članica radne skupine za izradu Nacionalne demografske strategije, sociologinja koja trenutno boravi na Sveučilištu Oxford. No, iz iskustva drugih zemalja koje su imale mjeru sličnog karaktera - iako ni približno toliko izdašnu u trajanju i visini naknade - i rezultata njihovih evaluacijskih studija, može se očekivati da će mjera dugoročno sa sobom donijeti brojne negativne učinke, ponajprije za djecu koja su zakinuta za mogućnost sudjelovanja u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju i dobiti koje im ono nosi.
Pritom ju ne iznenađuje da je u hrvatskom kontekstu prilično visoke stope siromaštva i loših uvjeta na tržištu rada, gdje su roditelji male djece, a posebice žene, višestruko diskriminirani i teško ostvaruju ravnotežu između privatnog i poslovnog života, takva mjera privlačna.
Cijeli članak dostupan na: jutarnji.hr
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
