Borba protiv sive ekonomije

Zakonom će se zabraniti oglasi bez imena, adrese i OIB-a

Neregistriranom djelatnošću smatrat će se rad koji obavlja pravna osoba koja nije upisana u sudski registar, kao i djelatnost fizičke osobe koju nije registrirala ili prijavila poreznim tijelima. Kazne za pravne osobe kreću se od 20.000 do 50.000 kuna, a za fizičke osobe od 10.000 do 30.000 kuna.

Osobe koje nemaju registriranu djelatnost moći će obavljati obrtničke djelatnosti samo za vlastite potrebe te kao pomoć članovima obitelji i susjedima, predviđeno je prijedlogom Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti koji je Vlada u četvrtak poslala Saboru.

Zakonom se želi suzbiti siva ekonomija na koju, po riječima ministra gospodarstva, rada i poduzetništva otpada od 20 do 30 posto hrvatskog gospodarstva. Neregistriranom djelatnošću smatrat će se rad koji obavlja pravna osoba koja nije upisana u sudski registar, kao i djelatnost fizičke osobe koju nije registrirala ili prijavila poreznim tijelima. Kazne za pravne osobe kreću se od 20.000 do 50.000 kuna, a za fizičke osobe od 10.000 do 30.000 kuna.

Kao sudionici, sankcionirat će se i oni koji omoguće obavljanje neregistrirane djelatnosti - kazne za pravne osobe iznosit će od 10.000 do 20.000 kuna, a za fizičke osobe od 3000 do 10.000 kuna.

Kao rad za vlastite potrebe tretirat će se održavanje, popravak ili poboljšanje nekretnina i uklanjanje ili sprječavanje kvarova na pokretninama. Susjedi će se u tim poslovima moći međusobno pomagati, ali pod uvjetom da posao ne obavlja osoba registrirana za tu djelatnost

Sudionikom u obavljanju neregistrirane djelatnosti smatrat će se i oni koji naručuju ili objavljuju oglas u medijima bez navođenja podataka o svom identitetu. Tako će ubuduće biti zabranjeni oglasi u kojima neće biti navedeni ime i sjedište tvrtke, OIB te ime i prezime odgovorne osobe.

Kao rad za vlastite potrebe tretirat će se održavanje, popravak ili poboljšanje nekretnina i uklanjanje ili sprječavanje kvarova na pokretninama. Susjedi će se u tim poslovima moći međusobno pomagati, ali pod uvjetom da posao ne obavlja osoba registrirana za tu djelatnost.

Važan uvjet je i da susjedi žive na udaljenosti manjoj od 500 metara te ako za uslugu neće biti plaćeni i ako se ne radi o poslu koji se obavlja redovito. Susjedska pomoć nije dozvoljena u poslovima koji bi mogli biti opasni po zdravlje.

Obiteljska pomoć dozvolit će se između krvnih srodnika do četvrtog koljena, kao i između izvanbračnih drugova te između maćeha, očuha, pastoraka i pastorki.

Iznimka od Zakona bit će i volontiranje te obavljanje posla nužnog radi sprječavanja nesreća ili otklanjanja njihovih posljedica.