Zanimanja s kojima ćete se lako zaposliti

Mirando Mrsić

I ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić složio se ovih dana s konstatacijom da su Hrvatskoj nužne promjene koje će dovesti do toga da se ljudi obrazuju za zanimanja u kojima se mogu zaposliti, a ne kao sada – za Zavod za zapošljavanje. Podržao je projekte cjeloživotnog obrazovanja kao jednu od mjera koja bi trebala uskladiti ponudu i potražnju za radnom snagom na tržištu rada.

Poslodavci sve više traže i kadar koji je kvalificiran za interdisciplinarna područja koja uz određenu granu zanimanja uključuju i vještine, znanja i iskustva iz područja poslovne organizacije.Poznavatelji prilika na hrvatskom tržištu rada i vide nekvalificiranost radne snage kao jedan od problema u njihovom bržem zapošljavanju, pa je među 340.000 nezaposlenih i puno onih sa zanimanjima koja ulaze u krug 'teško zapošljivih'.

'Potrebno je ojačati rad sektorskih vijeća koja bi se ubuduće trebala baviti i razvojem ljudskih resursa, odnosno analizom tržišta rada i upisnim kvotama za zanimanja koja se traže', poručio je ministar Mirando Mrsić sa skupa posvećenog povećanju konkurentnosti odraslih na tržištu rada putem besplatnog osposobljavanja i usavršavanja u novim programima.

Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje mladih jedna je od ustanova koje se bave upravo pružanjem potpore tržištu rada, odnosno formiranju radne snage, prekvalifikaciji odraslih osoba i osposobljavanju za konkretne poslove ne opterećujući ih nepotrebnim sadržajima.

'Živimo u vremenu kad jednom stečeno zanimanje nije zanimanje do kraja radnog vijeka, nego se mijenja tri do četiri puta. Svaka osoba nakon što joj zanimanje postane netraženo ili nepoželjno mora mijenjati zanimanje i stjecati neku novu kvalifikaciju. Tu je važna uloga obrazovanja odraslih', pojašnjava Mile Živčić koji je u spomenutoj agenciji zadužen upravo za obrazovanje odraslih.

Ukazuje kako polaznici, po onome što poslodavci traže, najčešće pohađaju programe za dodatne vještine poput poznavanja stranih jezika, komunikacijskih i prezentacijskih vještina, informatičkih znanja...

Na konstataciju kako se na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje najviše traže zanimanja vezana uz ugostiteljstvo i turizam, odnosno konobari, kuhari, sobarice ili recepcioneri Živčić tvrdi kako je 'statistika trenutačno takva'. Napominje kako su sektori u razvoju koji imaju potrebe za prekvalifikacijom – graditeljstvo, a posebice poljoprivreda.

'Ili su već u tom sektoru, pa se dodatno usavršavaju, ili se obrazuju za neke jednostavnije poslove koji su traženi. Primjer su obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja traže osposobljavanje za uzgoj određenih vrsta, poput maslinarstva u Dalmaciji ili uzgoja bobičastog bilja u Slavoniji', kaže Mile Živčić.

Na zanimanja koja su tražena, a izgledno je da će u budućnosti biti još traženija, ukazuju i u tvrtki Dekra, specijaliziranoj za usluge privremenog zapošljavanja i posredovanja pri zapošljavanju, navodeći kako je to svakako IT sektor. Po njima su to, prvenstveno, programeri i sistemski inženjeri, a potom i IT konzultanti, analitičari i ostali informatički stručnjaci.

'Poslodavci sve više traže i kadar koji je kvalificiran za interdisciplinarna područja koja uz određenu granu zanimanja uključuju i vještine, znanja i iskustva iz područja poslovne organizacije. Stoga menadžment polako, ali sigurno postaje conditio sine qua non idealnog, potpunog i traženog profesionalnog kadra bez obzira na to o kojem se konkretnom zanimanju radilo', tvrdi Ana Vuger iz tvrtke Dekra.

Kao agencija koja se bavi privremenim zapošljavanjem potvrdili su i kako su konobari, kuhari i sobarice doista tražena zanimanja, posebice u vrijeme turističke sezone, pa ukazuju na nužnost istraživanja svih mogućnosti prekvalifikacija i stručnih usavršavanja za nezaposlene.

U tom smislu i sve su češće pritužbe vlasnika vrhunskih hotela i restorana na Jadranu koji tvrde kako im sve više nedostaje osoblja koje udovoljava njihovim kriterijima.

'Problem je i nedovoljan broj obrazovanih profesionalaca u hotelijerstvu i turizmu na međunarodno konkurentan način. (...) U obrazovanju u hrvatskom hotelijerstvu ništa se nije promijenilo punih 20 godina', rekla je u intervjuu Poslovnom dnevniku Iva Bahunek, direktorica Udruge poslodavaca u hotelijerstvu.

Po njoj, formula za unapređenje obrazovnog sustava vrlo je jednostavna, pri čemu treba inzistirati na što povezanijoj suradnji s obrazovnim institucijama i realnim sektorom.

Zanimljivo je kako je od 340.280 nezaposlenih osoba u Hrvatskoj, koliko ih je na burzi rada evidentirano početkom tjedna, čak 56.300 nezaposlenih ugostiteljskih radnika. Trenutačno se traži samo 266 konobara i 197 kuhara, a razlog tako malom broju svakako je činjenica da turistička sezona još nije počela.