Prijava
Traži
Hrvatskoj treba cjelovita reforma mirovinskog sustava, smatraju stručnjaci.
Kad se govori o mirovinskom sustavu, treba postaviti pitanje mogu li mirovine biti velike ako su plaće male, odnosno što može očekivati osiguranik s 2814 kuna minimalne plaće, koji mjesečno za prvi stup izdvaja samo 560 kuna, upozorila je Marija Zuber, savjetnica časopisa RRIF na okruglom stolu koji je u povodu izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju održan u utorak, u organizaciji SSSH.
»Treba se zapitati i postoji li osnova da se preispita mirovinski staž osobe za koju poslodavac nije uplaćivao doprinose. Postoje, naime, brojni fiktivni radni odnosi slijedom kojih ljudima staž teče bez obzira na to je li doprinos uplaćen«, upozorila je Zuber, dok Jagoda Milidrag Šmid, savjetnica u SSSH, ističe kako je to problem zbog kojega bi trebalo obvezu podmirenja neuplaćenih doprinosa prenijeti na Poreznu upravu, odnosno Ministarstvo financija.
Prijevremene mirovine nisu problem, kazao je, među ostalim, Silvano Hrelja, saborski zastupnik HSU-a - prosječan staž umirovljenika u starosnoj mirovini je 27 godina, a njihova prosječna dob 64 godine, dok je taj prosjek kod prijevremenih mirovina čak 35 godina staža. »Muškarci prijevremenu mirovinu u prosjeku stječu s više od 38, a žene s više od 33 godine, što znači da povećanjem penala za prijevremeno umirovljenje, zapravo kažnjavamo dulji rad.
Hrvatska danas ima 25 posto invalidskih umirovljenika, za razliku od svijeta, u kojem je taj prosjek oko 10 posto. Ta se mirovina u prosjeku stječe s 51 godinom i 23 godine prosječnog staža, no nitko o tome ne govori, kazao je Hrelja, najavivši prijedlog amandmana na izmjene Zakona kojima će HSU i HNS zatražiti da umanjenje mirovina ostane na devet posto za pet godina, da se prijelazno razdoblje za žena produlji na 20 godina, dok nagrađivanje onih koji planiraju raditi dulje treba doraditi. Hrelja također kaže da izmjene Zakona ne bi smjele stupiti na snagu prije 1. siječnja 2011. godine, jer je »pravno nedopustivo da se one koji pravo stječu u istoj godini stavlja u nejednak položaj«.
U Hrvatskoj oko 300.000 radnika radi uz posebne uvjete rada, kazala je Marija Zavalić iz Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu, upozorivši kako ima radnih mjesta, pogotovo ženskih, na kojima nije moguće raditi do 65. godine. U Hrvatskoj ne funkcionira premještanje radnika na lakše radno mjesto, ili institut skraćenog rada. I kad komisija vrati radnika na posao, tek u četvrtini slučajeva poslodavac ga premjesti na lakše mjesto, upozorava Zavalić.
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
