Zaštitari su nedovoljno educirani

Mnogi ljudi izabiru zaštitarsku karijeru jer nisu uspjeli u svojoj prvobitnoj djelatnosti.

Hrvatska industrija fizičke i tehničke privatne zaštite unatoč svim manjkavostima i pravnoj nedorečenosti na tragu je europske prakse, rečeno je na okruglom stolu koji je održan uz 10. međunarodni sajam zaštite osoba i imovine Interporotex 2011. na ZV-u.

Negativna selekcija
"Treba ozbiljnije poraditi na edukaciji i selekciji kadrova za zaštitarsku industriju. Sada imamo slučaj da ne postoji obrazovanje za zaštitare te u taj posao, najčešće samo privremeno, ulaze ljudi koji nisu uspjeli u nekoj drugoj struci. Treba zaustaviti trend negativne selekcije", kazao je Krunoslav Borovec, glasnogovornik Ravnateljstva policije na okruglom stolu koji se u utorak održao na Velesajmu. Njegove riječi potvrđuje i Neven Martić iz Hrvatskog ceha zaštitara (HCZ), koji se požalio da se zbog velike fluktuacije radnika može vrlo malo napraviti u vezi s nekom ozbiljnijom edukacijom zaštitara, što u konačnici dovodi do pada standarda. Osim nedostatka edukacije na standard zaštitarske usluge utječu i dampiške cijene na tržištu. "Materijalni troškovi jednog zaštitara po satu samu tvrtku stoje minimalno 33 kune. Naravno da je bruto cijena koja se ispostavlja naručiteljima veća za porezna davanja, doprinose i zaradu. No istodobno ima nekih 'obrta' koji idu okolo i nude cijenu koja se bazira na 28 ili 29 kuna neto. O kakvoj se tu kvaliteti usluge može raditi", pita se Ilija Ivezić, predsjednik Izvršnog odbora Udruge zaštitarske djelatnosti HUP-a. U susjednoj Sloveniji su tom problemu doskočili određivanjem minimalne "sirove" cijene 8,9 eura po satu, dok je bruto cijena koju plaćaju tvrtke, korisnici zaštite, na razini one u Hrvatskoj.

Neusklađena ministarstva
Kako je pojasnio Branko Slak, predsjednik Komore slovenskih zaštitara, problem kvalitetnih kadrova je u Sloveniji riješen kroz redovno srednjoškolsko obrazovanje. "Maturantima na kraju školovanja MUP izdaje automatizmom tri licencije za rad na gotovo svim vrstama privatne zaštite", kazao je Slak. U HCZ-u pojašnjavaju da se na sličnome modelu radi i u Hrvatskoj, no da je velik problem neusklađenost raznih državnih tijela. "Pravilnik koji donese jedno ministarstvo ne vrijedi za drugo. I gdje smo onda?" pita se Željko Dobranović, predsjednik Ceha. U Hrvatskoj se poslovima zaštite bavi 27.000 ljudi. A to je za trećinu više nego što ima policajaca. Na skupu je rečeno da će sadašnji omjer policije i zaštitara ići prema europskoj praksi, odnosno da ćemo ubuduće na jednog policajca imati tri zaštitara.