Zaštitarima je rad na crno najveća prijetnja

Ilija Ivezić, predsjednik Udruge zaštitarske djelatnosti pri HUP-u i direktor tvrtke Arsenal-Ivezić, govori o problemima s kojima je suočena zaštitarska djelatnost.

U kategoriju iznimno zahtjevnih, opasnih i složenih poslova ubraja se i zaštitarstvo, a zbog toga je prije tri godine ustanovljen Dan zaštitara koji se slavi svake godine 21. rujna na dan Svetog Mateja. U Hrvatskoj na zaštitarskim poslovima radi oko 18 tisuća ljudi, a Udruga zaštitarske djelatnosti pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) okuplja njih trećinu. "Zaštitarstvo je jedan od važnih segmenata u sustavu sigurnosti civilnog društva", kaže za Poslovni dnevnik Ilija Ivezić Predsjednik HUP-ove Udruge zaštitarske djelatnosti.

Koji su najveći problemi u vašoj djelatnosti?
Osim što se na zaštitarstvo gleda kao na nužno zlo, htio bih istaknuti da se naše Udruženje zalaže za profesionalizam, odnosno sprečavanja jednog od naših najvećih problema - rada na crno. Uz to bih napomenuo i dampinške cijene.

Koliko šteti rad na crno?
Onima koji zapošljavaju radnike na crno ne šteti nikako. Međutim, u zadnjih nekoliko godina primjećujemo da veliki broj stalno zaposlenih zaštitara odlazi na bolovanje da bi radili za neprofesionalne tvrtke koje ih plaćaju gotovinom. Tu je oštećena i država jer se izbjegava plaćanje poreza. Uz takvu praksu su usko povezane i dampinške cijene jer takve tvrtke mogu ponuditi niske cijene na štetu profesionalaca koji zbog toga gube na konkurentnosti. Unajmljivači neprofesionalnih tvrtki svoje nezadovoljstvo izražavaju anonimnim prijavama inspekcijama pa su oni koji normalno rade izloženi stalnim kontrolama. Rad na crno mnogo šteti zaposlenicima. Neprijavljeni su, pa ne mogu ostvarivati prava za koja su se borili kolektivnim ugovorom, poput Božićnice, Uskrsnice i dara za djecu.

Koja je prednost angažmana profesionalaca?
Angažman profesionalaca donosi odgovornost za dobro odrađen posao. Poručio bih svim sadašnjim i budućim korisnicima zaštitarstva da od svojih osiguravajućih tvrtki u slučaju angažiranja zaštitara mogu ostvariti maksimalne bonuse na osiguranje.

Što su izmjene i dopune Zakona o privatnoj zaštiti donijele vašoj djelatnosti?
Zadovoljni smo sa usvajanjem izmjena i dopuna Zakona jer smo definirali standarde koji bi trebali eliminirati spomenute negativne pojave. Također, Udruga zaštitarske djelatnosti potpisala je Kolektivni ugovor sa sindikatima,pa smo riješili probleme glede izlaska na intervencije, dok su dojavni centri usklađeni s policijom. Riješili smo i problem radnog vremena, pa će i zaštitari raditi u smjenama poput vatrogasaca.

Što bi se još moglo učiniti za zaštitarsku djelatnost?
Želimo što prije "progurati" zakon da aktivni zaštitari dobiju beneficirani radni staž bar u omjeru od tri mjeseca po godini dana rada. Time bi ih se stimuliralo da rade opasan posao jer zaštitari koji štite objekte imaju ovlasti kao i policija. Također, želja nam je i rješavanje problema prekobrojnih liječničkih pregleda što bi nam osjetno smanjilo troškove poslovanja.

Kako su krizne okolnosti utjecale na poslovanje?
Pojedine tvrtke otkazuju zaštitu i nadomještaju je sa neadekvatnim osobljem. Imamo i problem naplate. Nakon što odradimo posao, moramo ispostaviti fakturu i na nju platiti PDV dok na naplatu potraživanja čekamo i po godinu dana. Htio bi da se država pobrine za te probleme jer se sudskim putem teško dolazi do naplate. Takvi predmeti završavaju na Vrhovnom sudu proces traje i do deset godina.

Kakve prednosti se ostvaruju učlanjenjem tvrtke u vaše Udruženje pri HUP-u?
Prednosti su brojne jer tvrtke koje djeluju zajednički u preko Udruženja imaju veću mogućnost kontakata sa državnim tijelima te stoga dobivamo određenu snagu za promociju zaštitarske problematike. Želja nam je da se učlane sve tvrtke jer ako smo brojniji postajemo i jači.