Prijava
Traži
Hrvatska uvozi poljoprivredne proizvode koje može proizvoditi i sama. Cijena hrane koju smo uvezli samo prošle godine iznosi više od tri milijarde kuna, a u proizvodnji hrane tek smo 70 % samodostatni.
Zatvaranje tržnica, rast cijena pojedinih namirnica i povremene nestašice uzrokovane koronakrizom podsjetile su nas na to koliko je važno biti samodostatan u poljoprivrednoj proizvodnji, a time i proizvodnji hrane. Proizvoditi dovoljno za vlastite potrebe, naravno, mogli bismo jer imamo sve prirodne preduvjete. Ipak, nismo samodostatni gotovo ni u jednoj kulturi.
Nezavisna konzultantica za poljoprivredu Zvjezdana Blažić tvrdi da je u poljoprivrednim proizvodima Hrvatska ukupno samodostatna tek oko sedamdeset posto. Ostatak se uvozi.
No ta samodostatnost jako varira. U ratarskoj proizvodnji, osim u uljanoj repici, premašujemo domaće potrebe. U povrtlarstvu je pak samodostatnost na 63 posto i jedino kupus proizvodimo u dovoljnim količinama za potrebe domaćeg tržišta.
Još je gora situacija u voćarstvu. Samodostatni smo tek 54 posto, a jedino mandarine, trešnje i višnje proizvodimo u dovoljnim količinama. Tu su i jabuke, ali samodostatnost tog popularnog voća jako ovisi o klimatskim uvjetima.
U stočarstvu je pak samodostatnost na 71 posto, ali potrebe domaćeg tržišta zadovoljavamo jedino u mesu peradi i iznutrica. Što se potreba za mlijekom tiče, ispod smo 50 posto. Razloge zbog kojih ne uspijevamo zadovoljiti ni domaće potrebe stručnjaci ponavljaju već godinama. Prema Blažić, najveći su problem male i rascjepkane poljoprivredne površine i relativno male farme.
"Ta je proizvodnja dosta skupa i nikako ne možemo cjenovno na takav način, naravno i tehnološki slabije opremljeni, u odnosu na dosta jake i tehnološki vrlo razvijene europske poljoprivrede, naši poljoprivredni proizvođači tada teško konkuriraju i naši su prinosi relativno slabi", objašnjava.
Sve više uvozimo, a sve manje proizvodimo
Samo prošle godine uvezli smo hrane u vrijednosti od 3,3 milijarde kuna. Istovremeno, vrijednost poljoprivredne proizvodnje u deset godina, od 2008. do 2018., smanjila se za 6,5 milijarda, s 22,5 na 16 milijarda kuna, i to unatoč izdašnim potporama koje država daje poljoprivrednicima. To znači da nešto ozbiljno ne štima s našom poljoprivrednom politikom.
Stoga su privatni poljoprivredni konzultanti, u suradnji s udrugama proizvođača i stručnjacima, prošle godine predstavili dva dokumenta – viziju i strategiju razvoja poljoprivrede. Tim analizama nude konkretne mjere za svaki poljoprivredni sektor, a sve s ciljem podizanja konkurentnosti, a time i postizanja samodostatnosti. Također, kako napominju, u hrvatskoj je poljoprivredi nužna promjena strukture proizvodnje.
"Mi imamo i određen broj proizvoda kod kojih imamo dosta visoku konkurentnu sposobnost za izvoz, pa izvozimo i sada. Samo, nama je struktura takva da proizvode koje izvezemo, izvezemo ih jeftinije. To su primarni proizvodi, proizvodi ratarstva, koji su kvalitetni, umjesto da ih zadržimo na domaćem tržištu i da ih preradimo u proizvode, stočnu hranu, nakon toga i proizvode za pekarsku industriju, za konditorsku industriju", kazala je Blažić.
Odnosno, za sve ono što trenutačno uvozimo, a mogli bismo sami proizvoditi i povećati poljoprivredu proizvodnju. Ona bi, kada bi nam cilj bio samodostatnost, mogla biti povećana s trenutačnih 16 na 30 milijarda kuna. No to je moguće postići samo suradnjom svih - od proizvođača, prerađivačke industrije, znanosti do države.
Cijeli čalnak pročitajte na dnevnik.hr
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
