Prijava
Traži
Nakon nekoliko dobrih godina lani su hrvatski izvoznici ostvarili skromnije rezultate. Novinari Tportala istražili su koji su glavni razlozi usporavanja izvoza, koje su djelatnosti bile glavni izvozni dobitnici te kako stojimo u razmjeni s glavnim trgovinskim partnerima
Hrvatski robni izvoz u 2018. godini rastao je po stopi od samo tri posto, što je znatno sporije nego prethodnih godina. Usporen je i uvoz, ali njegov rast je ipak bio dvostruko veći (7,5 posto). Takvi trendovi doveli su do daljnjeg povećanja vanjskotrgovinskog deficita za 9,1 milijardu kuna, a pokrivenost izvoza uvozom pala je sa 64,1 posto na 61,4 posto.
U Hrvatskoj gospodarskoj komori ističu tri ključna momenta za usporavanje hrvatskog izvoza – iscrpljivanje pozitivnih učinaka pristupanja Europskoj uniji, smanjivanje potražnje na ključnim izvoznim tržištima te 'posrtanje' nekoliko važnijih izvoznih djelatnosti.
Najveći dio izvoza, gotovo 90 posto, ostvaruje prerađivačka industrija. Glavne industrijske uzdanice koje su lani potaknule izvozne rezultate bile su proizvodnja naftnih derivata, motornih vozila i metala. Pritom treba naglasiti da je na vrijednost izvezenih naftnih derivata pretežno utjecao rast cijene sirove nafte jer je uz povećanje proizvodnje od samo 1,1 posto došlo do rasta izvoza od čak 18,1 posto.
Kada je riječ o motornim vozilima, najviše je povećan izvoz različitih vrsta dijelova za motorna vozila, znatno je povećan i izvoz rabljenih motornih vozila, a u osjetno manjoj mjeri na rast izvoza utjecao je i povećan izvoz novih automobila.
Izvoz metala u proteklim godinama dosta je oscilirao, ali je u prošloj godini uz znatan porast proizvodnje i nešto izraženiji rast cijena na globalnom tržištu ostvaren značajan porast.
Manjim vrijednosnim učinkom, ali i visokim stopama rasta prednjačili su proizvodnja duhanskih proizvoda te umjetnost, zabava i rekreacija. Duhanska industrija bilježi visoke stope rasta otkako je British American Tobacco (BAT) preuzeo rovinjski TDR i značajno povećao proizvodnju.
Solidne izvozne rezultate ostvarila je i prehrambena industrija (+5,4 posto), a dobra vijest je da je, za razliku od prethodnih godina, izvoz hrane rastao znatno jačim tempom nego uvoz.
Najviše su izvozno podbacile proizvodnja električne energije i farmaceutska industrija. Riječ je o djelatnostima koje su u 2017. bile glavne perjanice izvoznog rasta. Farmaceutska industrija u prošloj godini posustala je jer nije uspjela ponoviti rekordne rezultate izvoza prema SAD-u. Za pad izvoza električne energije najvećim dijelom krivi su nepovoljni klimatski uvjeti.
Među istaknutim gubitnicima su i proizvođači namještaja koji iz godine u godinu bilježe slabije izvozne rezultate. Istovremeno, cvjeta izvoz ostalih drvnih proizvoda niže dodane vrijednosti, uz stopu rasta od 8,8 posto.
Članak u cijelosti pročitajte na tportal.hr
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
