Zašto je štedna kasica postala jalova prasica?

Generacijama nas se učilo da novac donosi više novca, ako ga donesemo u banku. Krivo. Štednja se više ne isplati, jer kamatne stope svugdje vrtoglavo padaju

Ipak, nikada se nije toliko štedjelo kao danas, ne samo u nas, nego i u prebogatoj Njemačkoj, čiji građani od gotovo 5.000 milijardi eura novčanih ušteda, više od dvije trećine imaju na 47 milijuna štednih knjižica, oročenim računima ili u potraživanjima naspram osiguravajućih društava.

Uživajte do prvoga siječnja i potrošite tih 11 milijardi kuna, koliko Hrvatska gospodarska komora predviđa da ćete spiskati tijekom narednih blagdana. Bit će to dvije milijarde manje od novca koji je otišao na iće, piće i poklone uoči recesijskog zamaha 2008. ili trećina od 29 milijardi kuna duga 320.000 jadnika s blokiranim računima. Ali isplati se. Isplati se zato što se ne isplati štedjeti, jer kamate nikada nisu bile tako niske kao sada. Toliko niske i drugdje, ne samo u nas, da na međunarodnim gospodarskim forumima već govore o 'kraju kamata'.

A štedjelo se. U našim bankama više od 50 tisuća naših sugrađana imaju oročeno 10 milijardi eura, kazao je nedavno ministar financija Boris Lalovac. Ili triput više od svote koju bismo navodno mogli utržiti od monetizacije autocesta. Među tim štedljivima ima tajkunčića, ali vjerojatno i onih koji ne štede iz obijesti već za crne dane, bolest i vrijeme kada će im mirovina jedva pokriti troškove režija. Jest da se kamata srozala na dva do tri posto, pa vas ni taj prihod neće bitno spašavati, ali od prvoga siječnja Vlada i na te i takve kamate udara 12 posto poreza.

Oporezivat će se svaka ušteđena kuna svih štediša, obećao je ministar regionalnog razvoja Branko Grčić, objasnivši da je potez dogovoren s EU komisijom i da je stopa najmanja u Europi. Jest da po novom režimu Britanci s godišnjom mirovinom do 10.500 funti (101.500 kuna) i do 5.000 funti (48.400 kn) godišnjeg prihoda od kamata na štednju ne plaćaju porez na kamate, ali ih plaćaju 20 posto za viši iznos od toga minimuma. Ali Bože moj, za naše 'male štediše' riječ je ionako o bezazlenom kirurškom zahvatu: oni koji imaju od 88 do 100 tisuća kuna, plaćat će oko 170 kuna godišnje, izračunao je Lalovac, a budući da su takvi ipak zaposleni, jer u protivnom valjda ne bi mogli ni štedjeti, plaće će im se od siječnja malo povisiti (mantra o spašavanju pogubljenog srednjeg sloja), pa malo oduzmete, malo dodate i opet ste ... Gdje? No, dobro, sve su to već prožvakane informacije.

Vijest je preuzeta sa portala tportal.

Ponedjeljak, 08.12.2014. / tportal.hr