Oni koji su prošli vikend uživali u sunčanim parkovima spadaju u “najgoru” skupinu.
“Problem je što su ti ljudi ujedno najvažniji i najopasniji”, rekla je Angela Sutan, profesorica bihevioralne ekonomije na Burgundskoj poslovnoj školi. “Ako primijete da drugi ne surađuju, ni oni više neće surađivati”.
Austrijanac Ernst Fehr, poznati stručnjak početkom 2000-ih proveo je istraživanje koje je pokazalo kako se ljudi dijele po ponašanju. Po njemu, četvrtina ispitanika pridonosi općem interesu bez obzira na sve, četvrtina misli samo na sebe, a preostali, cijela polovica, uvjetno pridonosi općem interesu, to jest čekaju da vide kako će se ponašati drugi...
Pomaže društveni pritisak
U tom kontekstu, društvene mreže “imaju tendenciju prenositi previše loših primjera, što ostavlja dojam da postoje samo prekršitelji”, rekla je Angela Sutan. “Tako se stvara začarani krug”.
Ali one mogu biti i korisne jer omogućuju da se izrazi nezadovoljstvo koje osjeća velik broj ljudi, što će potaknuti najsebičnije da preispitaju svoje ponašanje.
“Oni osjećaju da profitiraju izlazeći u park jer su učinili nešto hrabro”, objasnila je. “Ali ako naiđu na neodobravanje na društvenim mrežama, mogli bi ponovno razmisliti o tome”.
Povezane teme:
Izvor: poslovni.hr