Nakon pandemije mladi u Hrvatskoj lakše nalaze posao, pokazuju podaci Eurostata.
Mladima na tržištu rada nikada nije bilo lako, a pandemija koronavirusa samo je pogoršala njihovu poziciju. Tako barem pokazuje statistika Eurostata jer je stopa nezaposlenosti među mladima (od 15 do 29 godina) sa 15,8 posto u pretpandemijskoj 2019. povećana 2,4 posto, odnosno na 18,2 posto u 2021.
No Hrvatska ne slijedi ove trendove. Naše su stope nezaposlenosti mladih niže od prosjeka EU-a te padaju. Tako je u 2019. iznosila 10,5 da bi prošle godine pala na 9,9 posto.
Predrag Bejaković, znanstvenik s Instituta za javne financije, objašnjava da postoji više razloga za ovakve trendove.
“Prvi je emigracija. Ne znamo točne brojke koliko je ljudi emigriralo, ali je činjenica da je značajan broj ljudi otišao. A ako netko odlazi, to su mladi”, kaže Bejaković te dodaje da, osim emigracije, na pad stope nezaposlenosti mladih utječu i demografska kretanja, odnosno činjenica da pada udio mladih u ukupnom broju stanovnika.
“Ne treba zaboraviti niti izdašne vladine potpore, mjeru Garancija za mlade te stanje na tržištu rada, a koje karakterizira nedostatak radne snage”, navodi Bejaković.
Izazov i prije koronakrize
No ovakvi trendovi ne znače da je mladima jednostavno pronaći posao, kaže Marta Šveb, znanstvena asistentica s Instituta za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) koja se problemom mladih i tržišta rada bavila u analizi “Pandemijalci: Nezaposlenost i izgubljena COVID-19 generacija”.
“Dobiti posao bilo je izazovno i prije koronakrize, a onda je uslijedilo tzv. ledeno doba kada zbog zatvaranja nije bilo gotovo nikakvih prilika za zaposlenje”, kaže Šveb. Trenutna pozicija mladih ponovno je, zbog rata u Ukrajini te posljedično energetske krize, vrlo neizvjesna. “Za očekivati je, s jedne strane, da će poslodavci zbog krize manje zapošljavati...
Ostatak vijesti pročitajte na poslovni.hr