Željko Rohatinski: Hrvatsko gospodarstvo početkom 2010. može izaći iz recesije

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Željko Rohatinski ocijenio je u nedjelju navečer da će hrvatsko gospodarstvo iz recesije izaći sljedeće godine, ali da će za izlazak iz krize, ako se sa suštinskog aspekta sagledavaju njeni uzroci, trebati puno više vremena i drugačiji pristup.

Gostujući u Dnevniku HTV-a, na pitanje je li kriza u Hrvatskoj dosegnula dno, Rohatinski je rekao da odgovor ovisi o tome što podrazumijevamo pod krizom i kada smatramo da je kriza stvarno počela.

"Ako pođemo od uobičajenog načina gledanja da je kriza nastupila u jesen 2008. i da se manifestira kao recesija, onda smo dosegli dno krize i iz recesije bi mogli izaći već u prvom dijelu 2010. Ako pak krizu promatramo sa suštinskog aspekta, s aspekta stvaranja preduvjeta koji su doveli do krize, a u Hrvatskoj su počeli 2004. s rastom inozemnog duga, s povećanjem deficita i stvaranjem 'mjehura' na tržištu vrijednosnih papira i nekretnina, onda će nam, želimo li izaći iz takve krize, za koju sad plaćamo cijenu svih prijašnjih neracionalnosti, trebati puno više vremena i bitno drugačiji pristup", rekao je Rohatinski.

Na pitanje hoće li HNB ponovo intervenirati, vezano uz nelikvidnost u državi i gospodarstvu, Rohatinski je odgovorio kako je prije godinu dana tvrdio da, zahvaljujući mjerama HNB-a i u sustavu akumuliranim rezervama, u Hrvatskoj neće doći do kreditnog sloma ni deprecijacije tečaja i da se to, na sreću, ostvarilo.

Rohatinski je naveo da je posljedica toga da će ukupni krediti u zemlji u 2009. ipak imati pozitivna kretanja i rast od otprilike dva posto, a kad se dodaju i krediti dobiveni iz inozemstva, šest posto. "To je jedina stavka u financiranju i proizvodnje, a i potrošnje koja u 2009. ima rast", kazao je Rohatinski.

"Činjenica je i to da je zbog problema u financiranju deficita državnog proračuna došlo do istiskivanja privatnog sektora sa tržišta kredita", naveo je dodajući da je država uzela sav prirast kredita iz bankovnog sustava, dok krediti poduzećima i stanovništvu stagniraju.

"Dio poduzeća, prije svega velikih, koji se zadužuju uz državna jamstva, kao i poduzeća u inozemnom vlasništvu koja imaju izravni pristup stranom tržištu to smanjenje kreditiranja u zemlji uspjeli su kompenzirati izravnim zaduživanjem u inozemstvu, a to uglavnom nije uspio sektor malog i srednjeg poduzetništva i stanovništva", kaže Rohatinski.

Na pitanje tko će sada voditi brigu o razvoju gospodarstva i rastu BDP-a, guverner je odgovorio kako je to regulirano postojećim zakonima i Ustavom.

slobodnadalmacija.hr