Ako je išto za utjehu u ovim recesijskim vremenima punim neodgovorenih pitanja kako se iskoprcati iz krize to je (možda?) konstatacija da nismo najgori. Nismo čak ni u društvu na repu, makar u kategoriji imidža zemlje van zemlje, kako zemlju doživljavaju ljudi, tržišta, strani partneri, biznisi i potencijalni strani ulagači.
Nevoljena titula ekipe fenjeraša pripala je državama i gospodarstvima u problemima (da ne upotrijebim konkretniji, precizniji izraz, onaj s točkicama) do grla - najgora na listi Svjetskog centra za kompetitivnost, švicarske institucije koja se bavi elementima slagalice (ne)uspješnosti nacionalnih gospodarstava na svjetskloj sceni jeste Venecuela. Nešto bolje od nje stoje Grčka, Argentina, Mađarska, Ukrajina, Bugarska, Rusija, Rumunjska, Italija, Portugal i Island.
Tek onda dolazi Hrvatska, na 48. mjestu između 59 testiranih ekonomija, a koja, opet, u leđa gleda Francuskoj, Španjolskoj, Južnoj Africi, Poljskoj, Meksiku , Filipinima i Belgiji. Vodeći na listi dobre slike za sve one izvana jeste Singapur ispred Čilea, Švicarske, Katara, Hong Konga, Švedske, Kanade i Njemačke. Sjedinjene države tek su 28. Od zemalja srednje Europe najviše je plasirana Estonija ( 31 ), mjesto ispod Turske ali iznad Japana. Slovaci su na 36, Slovenci na 39. mjestu. Na ljestvici od deset ništica je, po mišljenju subjekata izvana, potpuno obeshrabrivanje razvoja biznisa, desetka apsolutno, idealno poticanje.
Vodeća zemlja ostvarila je rezultat od 8.95. Norveška (7,57) je dvostruko bolja od Hrvatske (3,89). Na repu su zemlje koje su kombinacija zatvorenosti i lošeg glasa radi manjka pravne države, države u teškim problemima (Grčka na 58. mjesut i s 1,07) se do samog dna srozala u gotovo svim parametrima - a njih je na desetke! – kojima se vrednuje kompetitivnost, što također ilustrira tragične razmjere krize koja drma zemlju).
Percepcija Grčke jeste zemlja nereda, nerada i neradnika, korupcije…
Neke su države nisko zahvaljujući nepopularnim mjerama (Island je s 3,64 svoj bolji glas erodirao oštrim, odlučnim mjerama za oporavak koje se baš nisu svidjele nekim zemljama s financijsklim interesima u posrnulom otočkom bankarstvu, ekonomija je spašena ali dobar glas nije). O dobrom glasu van granica specijalisti Svjetskog centra za kompetitivnost rekli su znanu istinu da se on teško stječe a brzo i lako (negdje i olako) gubi. Financijska tržišta i ulagači nemilosrdni su prema nacionalnim ekonomijama u koje više ne vjeruju. Zemlje se mogu truditi, mučiti i trsiti ali: dobar je glas narušen, oštećen i izgubljen jer u utakmici između realiteta i činjenica s jedne i percepcije s druge strane percepcija počesto odnosi prevagu.
Grčka vlada uredno šalje izvještaje o napretku reforme, uštedama i mjerama - izgleda kao da je nitko ne sluša niti uzimlje ozbiljno jer su prethodnici muljali s podacima. Percepcija Grčke jeste zemlja nereda , nerada i neradnika, korupcije, nesposobnosti, rodijaštva, besperspektivnosti. U medijskom prostoru, ma koliko se znojili stručnjaci za PR i Ministarstvo gospodarstva, Grčka figurira kao država u koju je čista ludost investirati. Pouzdanost i dobra slika zemlje može se prodavati kao brand, upozoravaju eksperti. Dok dobar glas traje Švedska, Njemačka ili Švicarska imaju pravo ogriješiti se.
Stoga je razumljivo da neki lideri biraju ofenzivu šarma kao sredstvo razuvjeravanja svijeta uokolo. Talijanski premijer Mario Monti bio je više van zemlje nego li u Rimu dok nije uvjerio partnere da Italija neće kolabirati - tako nitko ni ne povlači upozoravajući podatak da talijanske male i srednje tvrtke zansivaju svoj napredak na novim tehnologijama i inovacijama u postotku jednakom ili čak nižem od onoga u ekonomijama tranzicijskih zemalja.
Sličnu je taktiku preuzeo grčki mu kolega Antonis Samaras. Umjetnički dojam stvar je emocija i percepcija. I to je područje gdje nacionalne ekonomije mogu uštipnuti poneki koristan bod bez obzira što im je klizanje jednako problematično, ali barem imaju po mjeri skrojene dizajnerske krpice.
Zemlja kao brend - Značaj dobre slike
Nažalost u krizi nam ne može puno pomoći prepoznatljivost na sportskim terenima.