Prijava
Traži
Postupno izjednačavanje muškaraca i žena u ostvarivanju prava na mirovinu. Već od 2011. godine dobna granica svake godine povećavat će se za šest mjeseci, stoji u izmjenama koje je Vlada poslala Saboru.
Od 2020. godine žene će, kao i muškarci, u starosnu mirovinu odlaziti sa 65 umjesto sa 60 godina, a u prijevremenu mirovinu umjesto s 55 sa 60 godina. Tako će se od 2011. dobna granica svake godine povećavati za šest mjeseci, predviđeno je izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju koje je Vlada u četvrtak poslala Saboru.
Time se izvršava odluka Ustavnog suda iz 2007. o postupnom izjednačavanju muškaraca i žena u ostvarivanju prava na starosnu i prijevremenu mirovinu. Istodobno se želi stimulirati odlazak u mirovinu nakon 65. godine, odnosno sankcionirati ranije umirovljenje, pa će za svaku godinu ranijeg odlaska u mirovinu ona na godišnjoj razini biti manja za 4,08 posto, ili za pet godina 20,4 posto, odnosno za iste postotke mirovina bi bila viša osobama koje će u umirovljenike otići nakon 65. godine.
Prema sadašnjem se Zakonu ne honorira kasniji odlazak u mirovinu, dok muškarci koji odlaze u mirovinu prije 65. godine, a žene prije 60., na godišnjoj razini imaju mirovinu manju za 1,8 posto, odnosno devet posto za pet godina. Izmijenjeni zakon stupit će na snagu 1. listopada.
Premijerka Jadranka Kosor rekla je da u Hrvatskoj ima 11,6 posto umirovljenika s više od 40 godina staža, a 23,8 posto sa stažem između 35 i 39 godina.
Prihvaćene su i izmjene Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti kojima bi naknada za nezaposlene u prvih 90 dana i dalje iznosila 70 posto prosječne plaće, ali bi se u idućem razdoblju s 50 posto smanjila na 35 posto plaće. Oni koji su postali nezaposleni s minimalnom plaćom od 1853 kune imali bi u prvih 90 dana mjesečnu naknadu od 1575, 84 kune, a zatim od 787,92 kune, a da bi se stimuliralo njihovo obrazovanje, umjesto naknade bi im se omogućila i neoporeziva stipendija od 1600 kuna mjesečno.
U saborsku proceduru Vlada je poslala i Prijedlog izmjena Zakona o sudovima kojima se predviđa smanjenje broja županijskih sudova s 21 na 15 te trgovačkih sudova s 13 na sedam. Županijski sudovi u Virovitici i Koprivnici spojit će sa Županijskim sudom u Bjelovaru, sud u Gospiću s onim u Karlovcu, sud u Požegi sa sudom u Slavonskom Brodu, dok će se sa Županijskim sudom u Varaždinu spojiti sudovi u Čakovcu i Zlataru. Županijski sudovi i dalje će djelovati u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku, Zadru, Puli, Dubrovniku, Velikoj Gorici, Vukovaru, Šibeniku i Sisku.
S Trgovačkim sudom u Zagrebu spojit će se sudovi u Karlovcu i Sisku, sa sudom u Splitu onaj u Dubrovniku, zadarskom trgovačkom sudu pripojit će se šibenski, sud u Slavonskom Brodu spojit će se sa sudom u Osijeku, a Trgovački sud u Pazinu spojit će se sudu u Rijeci. Racionalizacija mreže županijskih i trgovačkih sudova provest će se do 31. prosinca 2019.
Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković objasnio je kako je kriterij za održivost županijskog suda bio da mora imati barem 12 sudaca, dok je kod trgovačkih sudova kriterij bio pet sudaca. Podsjetio je da je racionalizacija općinskih sudova sa 108 na 67 dala dobre rezultate jer spojeni sudovi bolje funkcioniraju kao veće cjeline.
Uljanik nije društvo u poteškoćama
Vlada je zadužila Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva da počne proces ishođenja rješenja od Europske komisije i Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja da pulsko brodogradilište Uljanik nije društvo u poteškoćama. Time bi se Uljanik izdvojio iz skupine brodogradilišta čija je privatizacija uvjet za zatvaranje poglavlja Tržišno natjecanje. Ministar Đuro Popijač kazao je da za to postoje dobre pretpostavke jer Uljanik ostvaruje pozitivne rezultate.
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
