ZG obitelj ima 16,6 tisuća kuna više od riječke

Hrvatske obitelji sve više žive od prihoda što ih dobivaju iz proračuna, a ti su se izdaci u posljednjih osam godina povećali čak pet puta. Još 1999. godine kućanstva su uglavnom živjela od plaća, dohotka od vlasništva i samostalnog rada.

Sad su, pak, transferi iz proračuna, nakon plaća, drugi najveći prihod hrvatskih kućanstava. Pokazala je to studija koju je za Vladu izradio Ekonomski fakultet kao podlogu za Strategiju regionalnog razvoja, a njezini autori ističu da je 'sve jače djelovanje države u preraspodjeli dohotka', a stručnjake koji su radili na studiji posebno brine činjenica da opada dohodak od samostalne djelatnosti građana, piše Novi list

Tako su plaće i mirovine najvažniji prihodi hrvatskih kućanstava, koja su u 2007. godini na raspolaganju imala 20 posto više novca nego 1999. godine. Tako je obitelj u 1999. godini živjela od 70,39 tisuća kuna godišnje, dok je u 2007. godini u prosjeku imala 87,97 tisuća kuna u 12 mjeseci.

U istom je razdoblju izdatak države za mirovinu narastao za čak 45 posto, jer se u 1999. godini za isplatu penzija izdvajalo 17,79, a u 2007. godini potrošeno je 25,8 milijardi kuna.

No, u studiji se analizira i dohodak kućanstava po regijama i po većim hrvatskim gradovima u razdoblju od 2001. do 2007. godine. Po prvi put autori studije izračunali su kolika su primanja po statističkim regijama.

Tako je u tih šest godina na razini Hrvatske prosječan godišnji dohodak kućanstva bio 58.349 kuna, a čak 11 tisuća kuna iznad hrvatskog prosjeka imala je regija Sjeverezapadna Hrvatska, u kojoj se nalazi i Zagreb. T

Tisuću kuna više u prosjeku su imala kućanstva u Jadranskoj Hrvatskoj, u koju su uključene i Primorsko-goranska i Istarska županija, a gotovo 15 tisuća kuna manje od hrvatskog prosjeka, odnosno nešto manje od 44 tisuće kuna godišnje su na raspolaganju imala kućanstva u Panonskoj Hrvatskoj.

Najveći godišnji dohodak imala su, što je očekivano, kućanstva u Zagrebu koja su u posljednjih šest godina mogla računati na prosječno 81,539 kuna godišnje. Riječke obitelji godišnje su dobivale čak 16.600 kuna manje, odnosno 64.939 kuna godišnje.

Vukovarcima, što je apsurdno, mirovine pomažu da razlika ne bude još veća na njihovu štetu. Bez tih, inače najtanjih primanja, njihova bi situacija bila još teža. Naime, u Vukovaru su, što je razumljivo zbog velikog broja branitelja, prihodi od mirovina po kućanstvima najveći u državi i u proteklih su šest godina iznosili 21.866 kuna, što je tri tisuće kuna više nego u Zagrebu, odnosno četiri tisuće kuna više nego u Rijeci gdje su prosječna godišnja primanja od mirovina u razdoblju od 2001. do 2007. bila 17,7 tisuća kuna.

tportal.hr/Novi list

Utorak, 30.09.2008.