Izmjene i dopune Zakona o radu stupile su na snagu s početkom ove godine, a odnose se na sve radnike, ali i nezaposlene, na području Republike Hrvatske. Pritom se najznačajnije izmjene koje navedeni Zakon donosi odnose na pitanje novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti. Detalji u nastavku.
Izmjene i dopune Zakona o radu, kako je navedeno u uvodu, stupile su na snagu početkom ove godine, a odnose se ponajprije na pitanje novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti, a tu se u prvom redu ističe povoljnije određivanje osnovice za utvrđivanje visine novčane naknade.
Konkretnije, u osnovicu, koju inače čini prosjek bruto plaće ostvaren u tromjesečnom razdoblju koje je prethodilo prestanku radnog odnosa, uračunavat će se i naknada plaće ako je to povoljnije za nezaposlenu osobu, a prekid kontinuiteta tromjesečnog razdoblja na dane vikenda i blagdana ne smatra se prekidom.
Izmjene i dopune Zakona o radu
Izmjene i dopune Zakona o radu odnose se i na povećanje iznosa novčane naknade u razdoblju od 91 do 180 dana korištenja novčane naknade.
Paralelno, u navedenom razdoblju povećava se iznos novčane naknade i to sa sadašnjih 30 posto na 35 posto osnovice.
Osim toga, iznos novčane naknade ne može biti viši od 40 posto prosječne neto plaće isplaćene po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske u prethodnoj godini prema posljednjem službeno objavljenom podatku.
Također, ukida se pravo na razliku do utvrđene visine novčane naknade.
Dodatne izmjene i dopune Zakona o radu
Osim navedenog, najznačajnije izmjene koje navedeni Zakon donosi po pitanju novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti su:
- ostvarivanje prava na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad ili prava na naknadu po posebnom propisu (primjerice pravo na inkluzivni dodatak) više nije zapreka da nezaposlena osoba novčanu naknadu ostvari u punom iznosu utvrđene visine novčane naknade
- smanjen je uvjet vremena provedenog na radu za osobe mlađe od 30 godina s devet na šest mjeseci u posljednja 24 mjeseca
- omogućeno je ostvarivanje prava na nastavak isplate preostale novčane naknade kada radni odnos prestane sporazumom između radnika i poslodavca
- za utvrđivanje prava na novčanu naknadu relevantan je razlog prestanka samo posljednjeg radnog odnosa odnosno razlog prestanka obavljanja samo posljednje samostalne djelatnosti bez obzira na trajanje istih, navodi HZZ.
- nezaposlena osoba koju je Zavod uputio na obrazovanje odnosno osposobljavanje na radnom mjestu kod poslodavca ili na profesionalnu rehabilitaciju, a koja je korisnik novčane naknade, zadržava tijekom tog obrazovanja odnosno osposobljavanja ili profesionalne rehabilitacije pravo na novčanu naknadu.
Postoje i napomene
No, na svojim službenim stranicama Hrvatski zavod za zapošljavanje ističe i dvije napomene, a koje se odnose na sljedeće:
- korisnici prava koji su do dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu rada prava ostvarili prema propisima o zapošljavanju koji su se primjenjivali do tada ista prava ostvaruju u istom opsegu i nakon stupanja na snagu navedenog Zakona sve do njihovog prestanka
- postupci pokrenuti prije stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama dovršit će se primjenom odredbi Zakona o tržištu rada („Narodne novine“, br. 118/18., 32/20., 18/22).
Izmjene o minimalnim plaćama
Osim navedenih izmjena i dopuna Zakona o radu, ova je godina specifična i po određenim poreznim promjenama.
U kontekstu tržišta rada i zapošljavanja tako valja istaknuti da osobni odbitak iznosi 600 eura, za razliku od 2024. godine kada je iznosio 560 eura.
Uz to, direktorska bruto plaća iznosit će 1.168,70 eura, dok je u 2024. godini iznosila 1.014,00 eura.
Nadalje, minimalna bruto plaća iznosit će 970,00 eura, dok je u 2024. godini iznosila 840,00 eura.
Izvor fotografija: Canva, Pexels