Kalkulator plaće
Prijava
Traži
Bolovanje je zakonski zajamčeno pravo svakog zaposlenika u slučaju povrede ili bolesti koja ga onemogućava da obavlja svoje radne zadatke.
Cilj je zaštititi zdravlje djelatnika, ali mu i omogućiti oporavak bez straha od gubitka posla. Postoji niz opravdanih razloga za otvaranje bolovanja, no za isto je odgovoran liječnik obiteljske medicine koji ujedno otvara bolovanje, određuje njegovu duljinu te zatvara bolovanje.
No, valja istaknuti da bolovanje može preporučiti i zubar i pedijatar, no potvrdu o bolovanju za poslodavca ponovno izdaje liječnik obiteljske medicine.
Bolovanja vezana uz trudnoću i ginekološke bolesti otvara i nadgleda primarni ginekolog, dok za sve ostale vrste bolovanja odgovoran je obiteljski liječnik.
Bolovanje na području Europe
Kada je riječ o otvaranju bolovanja na području Europe, svaka zemlja ima različita pravila. U prosjeku, zaposlenici u Europi primaju 65 posto svoje plaće tijekom bolovanja.
Najgore stoji Velika Britanija u kojoj se prva tri dana bolovanja određuju kao kvalifikacijski dani tijekom kojih zaposlenici ne primaju zakonsku naknadu za bolovanje. Pritom je iznos oporeziv, ali obično je ispod većine pragova za plaćanje većih iznosa. Zbog toga mnoge tvrtke imaju vlastite programe plaćanja bolovanja koji su povoljniji za zaposlenike.
Bolovanje u Hrvatskoj
Hrvatska se nalazi negdje u zlatnoj sredini. Pritom Hrvati, suprotno uvriježeno mišljenju, ne izostaju prečesto s posla zbog određenih zdravstvenih uzroka.
Kako je za HTV ranije potvrdila dr. med Ljiljana Milišić Ždralović, rukovoditeljica Službe za provedbu ugovornih obveza HZZO-a, prosjek Europske unije je 9,8 posto, a Hrvatska je na 9 posto osoba koje izostaju s posla zbog određenih uzroka.
Najavljena izmjena Zakona
Kada je riječ o iznosu naknade za bolovanje nedavno je najavljena izmjena Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.
Planirane izmjene zakona odnose se na povećanje maksimalne mjesečne naknade za vrijeme bolovanja, odnosno privremene nesposobnosti za rad na teret HZZO-a s 565 na maksimalnih 995 eura.
Pritom se povećanje odnosi na sve osiguranike koji ostvaruju pravo na naknadu za vrijeme privremene nesposobnosti za rad.
Zakonske promjene ujedno se odnose i na povećanje naknada na sve uzroke bolovanja, koji se prva 42 dana terete na sredstva poslodavca, a ako osiguranik i nakon tog perioda koristi bolovanje, tu obvezu preuzima HZZO.
Postoje određene kategorije za bolovanje
Valja istaknuti da postoje specifične kategorije osiguranika, odnosno uzroka bolovanja koji terete sredstva HZZO-a od prvoga dana bolovanja.
To se pak odnosi na pratnju osigurane osobe koja je upućena na liječenje, njegu oboljelog člana uže obitelji te privremenu nesposobnost za rad od bolesti i komplikacija u vezi s trudnoćom.
Zašto rastu naknade za bolovanje?
Ujedno će se povisiti i najniži iznos naknade sa 110,36 eura na 353,15 eura. Ističemo da će poslodavac, kao i do sada, snositi trošak naknade samo ako je njegov zaposlenik osobno bolestan i to prva 42 dana bolovanja.
Zašto rastu naknade? Iz Ministarstva kazuju kako se nisu mijenjale od 2006. godine te ih je sukladno tomu bilo potrebno uskladiti s rastom plaća, ali i pratiti demografske mjere koje je pokrenulo Ministarstvo demografije i useljeništva.
Izvor fotografija: Canva
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
