Internetsko istraživanje «Rad na crno» koje su zajednički proveli internetski portal www.posao.hr i Savez samostalnih sindikata Hrvatske u sklopu akcije «Stop radu na crno», pokazalo je kako bi čak 50% radnika pristalo raditi neprijavljeno ukoliko bi im poslodavac osigurao dvostruko veću plaću od prosječne za njihovo radno mjesto.
U istraživanju provedenom na internetskom portalu Posao.hr krajem svibnja i početkom lipnja sudjelovalo je 685 ispitanika od kojih 42% čine muškarci, a najveći broj ispitanika (65%) nalazi se u dobnoj skupini od 18 do 34 godine. Od ukupnog broja ispitanika njih 57 % zaposleno je u stalnom radnom odnosu, 31% nije zaposleno a 12% zaposleno je na honorarnim poslovima.
Istraživanje «Rad na crno» komentirala je Nikolina Haralović, stručna suradnica za ekonomsku politiku SSSH, koja je podatak iz istraživanja o 37% radnika u Hrvatskoj koji rade na crno okarakterizirala kao poražavajuću činjenicu za Državni inspektorat.
«Rezultati istraživanja «Rad na crno» web portala Posao.hr i SSSH govore nam da većina zaposlenih u stalnom radnom odnosu radi i na crno, a uzroci toj pojavi su brojni – niski prihodi, kreditna preopterećenost i nemogućnost zadovoljenja osnovnih životnih potreba iz redovnih primanja. Isto tako se iz ukupne brojke rada na crno od 37% vidi da u njoj participiraju i nezaposlene osobe i osobe u honorarnom radnom odnosu» dodala je Haralović.
Kao glavne uzroke velikog broja nezaposlenih osoba u Hrvatskoj ispitanici vide lošu gospodarsku situaciju u državi (32%), nepostojanje razrađenih mjera i planova za sustavno zapošljavanje (30%), nefunkcionalnost pravnog sustava koji štiti radnike (26%) te nesrazmjer ponude i potražnje poslova (12%).
Također, zabrinjavajuća je činjenica da bi samo 37% ispitanika prijavilo svog poslodavca ukoliko ih ne bi prijavio državi kao svog zaposlenika i ne bi im isplaćivao plaću i ostala davanja sukladno Zakonu o radu.
«Ovakvi rezultati pokazuju neosviještenost ljudi o tome što je rad na crno, u kojim oblicima se pojavljuje i koje su dugoročne posljedice, kako za pojedinca tako i za društvo u cjelini. No osnovni razlog nemotiviranosti radnika za pravnim osiguranjem svog radnog mjesta je strah od gubitka posla u slučaju prijave poslodavca» istakla je Haralović.
Čak 36 % ispitanih navelo je kako ne zna bi li prijavilo svog poslodavca da se nađu u takvoj situaciji, a 27% ih ne bi prijavilo poslodavca koji bi ih zaposlio na crno.
Istraživanje «Rad na crno» pokazalo je kako bi ½ ispitanika pristala raditi na crno – pod uvjetom da im poslodavac isplaćuje dvostruko veću plaću od one prosječne za njihovo zanimanje. 27% ne zna bi li pristalo na takve uvjete, a 23% ispitanika ne bi pristalo raditi neprijavljeno bez obzira na dvostruko veće prihode.
Na pitanje o tome koji pojam primarno vežu za rad na crno, ispitanici su u najvećem broju naveli rad koji nije prijavljen državi – čak 74% njih. 15% ih pod radom na crno smatra isplatu dijela prihoda «na ruke», 7% je navelo neplaćeni prekovremeni rad, a 4% njih rad na crno veže uz neisplatu plaća.
Najveću negativnu stranu rada na crno ispitanici vide u nemogućnosti osiguranja temeljnih radnih prava (45%), malim mirovinskim primanjima u budućnosti (30%), nemogućnosti kreditnog zaduženja (14%) i smanjenju prihoda državnog proračuna (11%). Iz navedenog se vidi da su ispitanici upoznati s negativnim stranama i posljedicama rada na crno, no pritom ih više brine ostvarivanje sadašnjih prava u odnosu na buduće posljedice neprijavljenog rada – niske mirovinske prihode.
Kao tri djelatnosti u kojima radnici u najvećem broju rade na crno, 30% ispitanika je prepoznalo graditeljstvo, 22% turizam i ugostiteljstvo te 17% maloprodaju i veleprodaju.
«SSSH je proglasio 2005. godinom borbe protiv rada na crno, a pretpostavlja se da u Hrvatskoj oko 400 000 radnika radi na crno. Rezultati istraživanja na web portalu Posao.hr pokazali su kako loša gospodarska situacija, nepostojanje strategije gospodarskog razvoja, niska kupovna moć prosječne plaće, niski životni standard te neosviještenost o budućim posljedicama utječu na zapošljavanje sve većeg broja radnika na crno» zaključila je istraživanje Haralović.
Lipanj 2005.