Podaci iz Centralnog obračuna plaća (COP) za državne i javne službenike otkrili su jednu od dosad najvećih sramota tih sektora: činjenicu da ženski zaposlenici, iako ih je znatno više, imaju u prosjeku 25 posto niže plaće u državnoj te 20,8 posto niže plaće u javnoj službi od svojih jednakovrijednih muških kolega.
Prema podacima koje je Jutarnji list ekskluzivno dobio iz COP-a, žene sa srednjom stručnom spremom u ožujku ove godine u prosjeku su primile 2547,23 kune nižu bruto plaću od svojih muških kolega, što znači da su muški činovnici u prosjeku bili plaćeniji za nejvjerojatnih 46 posto!
Definirano propisima
Podaci koji zorno svjedoče o diskriminaciji u državnoj i javnoj službi znakoviti su zbog toga što su u ovim sektorima plaće i koeficijenti za radna mjesta definirani propisima, što znači da i muškarci i žene koji su na njih imenovani moraju biti plaćeni u jednakom iznosu.
Rukovoditelj nekog odjela, dakle, ne može biti plaćeniji od rukovoditeljice tog istog odjela, osim ako ta razlika ne nastaje kao posljedica duljine radnog staža, olakšica na djecu, prireza i sličnih odredbi.
Pa ipak, kad se zbroje sva muška primanja u državnoj i javnoj službi te podijele s brojem muških zaposlenika, ispada da žene uspijevaju zaraditi samo tri četvrtine muške plaće, obrazovanju i sposobnostima usprkos.
“Problem leži u tome što hrvatska poslovna kultura zadnjih 50 godina u pravilu na napredovanje potiče muškarce, a rjeđe žene, i to je nešto što je vrlo teško mijenjati u kratkom roku. No, iz iskustva osobe koja u državnoj službi radi zadnjih 26 godina, mogu vam reći da se nikad nisam susreo s pritužbama zbog takve vrste diskriminacije, što, naravno, ne znači nužno da je nema”, rekao je za Jutarnji list predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Boris Pleša.
Moguće da diskriminaciju nitko nije prijavio, ali Jutarnji ima službene podatke koji dokazuju da ona itekako postoji.
Prema statistici koju nam je poslalo Ministarstvo uprave, državna službenica u ožujku ove godine u prosjeku je primila plaću u iznosu od 6988,88 kuna bruto, dok je njenom muškom kolegi država dotle isplatila čak 1717,25 kuna više - ravno 8706,63 kune bruto.
Razlike su posebno vidljive kad se promatraju plaće zaposlenika u državnom sektoru razdijeljene po obrazovanju.
Činovnica sa srednjom stručnom spremom u ožujku je dobila bruto 5593,77 kuna - znači 2547,23 kune manje od muškog kolege, dok se razlika kod činovnika i činovnica s visokom stručnom spremom u državnoj službi kreće oko 800 kuna bruto u prilog muškaraca.
Posebno je poražavajuća činjenica da čak ni žene s doktoratom u državnoj službi ne mogu dobiti barem jednako plaćeno radno mjesto: muškarci s doktoratom u ožujku su dobili 1607,87 kuna bruto više od svojih jednako obrazovanih kolegica, što je razlika koju je teško zanemariti.
Razlika i u doktoratima
Javna služba nešto je bolja, iako su i u njoj itekako prisutne razlike u prosječnim plaćama pa tako žene za muškarcima ovdje zaostaju 20,8 posto.
Najveća razlika u javnoj službi vidi se kod osoba s visokom stručnom spremom: visokoobrazovane žene prosječno su plaćene 1880,95 kuna bruto manje od muških kolega u javnoj službi, a žene s doktoratom dobit će sramotnih 1418,26 kuna manje bruto.
“To je problem na koji godinama upozoravamo, posebno kad je u pitanju segment obrazovanja. Sustav školstva, naime, izuzetno je umrtvljen po pitanju napredovanja jer ovdje nema previše rukovodećih pozicija pa zaposlenici mogu napredovati isključivo kao mentori ili savjetnici”, rekao je predsjednik Sindikata Preporod Željko Stipić.
Tko je najpotplaćeniji
Stipić upozorava i na sljedeći paradoks - da sustav osnovnoškolskih učitelja većinom čine žene - njih 85 posto - pa je legitimno postaviti pitanje je li on najpotplaćeniji u zemlji upravo zbog toga što taj posao uglavnom obavljaju pripadnice ženskog spola?
Ako jest, taj je podatak u skladu sa statistikom Europske unije koja pokazuje da su žene uvijek manje plaćene od muškaraca u onim sustavima koji su većinski ženski.
Ostatak vijesti pročitajte na portalu jutarnji.hr