Mjere aktivne politike zapošljavanja u mandatu Vlade Zorana Milanovića doživjele su značajne promjene - izdvajanja države za paket mjera koje provodi Hrvtski zavod za zapošljavanje osjetno su povećana, a fokus je s obrazovanja nezaposlenih prebačen na poticanje zapošljavanja bez zasnivanja radnog odnosa, čime se mladim nezaposlenim osobama osigurava početno radno iskustvo.
Prema analizi HZZ-a, u odnosu na 2011. kada su ukupne potpore aktivnom zapošljavanju bile 390 mil. kuna, u 2014. one su povećane za 149 posto, na 973 mil. kuna. Polovica tog iznosa u 2014. iskorištena je za mjeru stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa, a u odnosu na 2011. kada je ta mjera uvedena, iznos je veći čak za pet i pol puta. U 2011. je, pak, najizdašnija bila potpora države mjeri za obrazovanje nezaposlenih, u što je bilo uloženo 123 mil. kuna, no taj se iznos u međuvremenu istopio za oko 100 mil. kuna.
Jedina mjera koju se nastavilo jednako podupirati jest potpora za javne radove. Broj novouključenih korisnika pratio je i financijske okvire potpora, pa je kroz mjeru obrazovanja s gotovo 16 tisuća novih korisnika u promatranom razdoblju pao na 1822, a u osposobljavanju bez radnog odnosa broj novih korisnika porastao je sa 4,7 na 14,3 tisuće. Žene su nešto više koristile potpore, s tendencijom rasta zbog mjere zapošljavanja bez radnog odnosa u kojoj one dominiraju, dok su muškarci češći korisnici potpora za samozapošljavanje.
Za razliku od ranije, potpore sve više koriste mladi i obrazovaniji. No, efekti i dalje nisu prisutni u trendovima na tržištu rada. Iz HGK, analizirajući podatke za listopad, procjenjuju da će 2015. biti sedma uzastopna godina pada broja zaposlenih, što će Hrvatsku, uz Grčku i Španjolsku, staviti među tri članice EU s najnepovoljnijim stanjem na tržištu rada.