Hrvatske tvrtke u istraživanju očekivanja poslovnog sektora u 2016. godini Eurochambres Economic Survey 2016 najoptimističnije su u segmentu očekivanja za rast zaposlenosti i nalaze se među pet najoptimističnijih zemalja obuhvaćenih istraživanjem.
Među pet odabranih indikatora istraživanja optimizma u poslovanju (investicije, poslovna klima, rast izvoza, zaposlenost te rast domaće potražnje), tržište rada nalazi se, prema prosjeku, na trećemu mjestu s rezultatom +11,1.
No taj pokazatelj u Hrvatskoj je trostruko veći od pokazatelja za EU i pridružene anketirane zemlje (+33,9) te znatno veći u odnosu na očekivanja hrvatskih gospodarstvenika za 2015. (+20,0), a osobito u očekivanjima za 2014., kada je iznosio -5,4.
„Ovaj znakoviti porast očekivanja može se razumjeti i s obzirom na viša očekivanja u drugim segmentima poslovanja, koji imaju neposredan utjecaj i na rast zaposlenosti te su prvenstveno uvjetovana izlaskom Hrvatske iz recesije, koja je u Hrvatskoj trajala šest godina te je tek u prošloj godini ostvaren rast BDP-a od približno 1,5 %“, rekao je Davorko Vidović, savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje HGK.
Pozitivnim trendovima, prema podacima o strukturi BDP-a, znatno je pridonio dinamičan rast izvoza roba i usluga te rast potrošnje stanovništva. Zanimljivo je da se ta očekivanja ne temelje i na ostvarenom rastu zaposlenosti jer je Hrvatska upravo tijekom protekle godina (tj. proteklih godina) bilježila „povijesno“ niske stope zaposlenosti te stabilne, ali visoke stope nezaposlenosti.
Vidović ističe da je tržište rada segment koji se sporo oporavlja te većina zemalja ostaje skromnija u optimističnom predviđanju rasta zapošljavanja, dok hrvatski poduzetnici nakon preokreta negativnih trendova, posljedično, očekuju i odraz promjene trendova prema pozitivnim i u području zapošljavanja.
„Istovremeno, Hrvatska se sve snažnije susreće s problemom nedostatka radnika određenih profila i zanimanja, što je vidljivo i iz podatka o zahtjevima za uvoz gotovo četiri tisuće radnika koje poslodavci ne mogu naći na domaćem tržištu rada.
Izvjesno je da će se upravo problem neusklađenosti obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada dodatno povećavati, kako se bude povećavala ukupna zaposlenost te je očekivano da će se taj problem pomicati na listi prioritetnih izazova“, naglasio je Vidović.
Upravo je HGK prepoznala ovaj problem kao gorući u cjelokupnom oporavku gospodarstva te je u suradnji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti lani pokrenula projekt „Zaposlimo Hrvatsku“, što je iznjedrilo 39 smjernica koje predstavljaju osnovni okvir za rješavanje strukturnih poremećaja na tržištu rada i njihovih posljedica na društvo u cjelini.
HGK je za potrebe EES 2016 istraživanja provela anketu na uzorku od 1 776 hrvatskih tvrtki. Menadžere tvrtki u anketi se zamolilo da daju uspoređujuće odgovore („bolje nego prošle godine“, „jednako kao prošle godine“, „lošije nego prošle godine“).
Ostatak vijesti pročitajte na portalu poslovni.hr