Prijava
Traži
TOP 20 čine Hong Kong, Singapur, Novi Zeland, Švicarska, Australija, Kanada, Čile, Irska, Estonija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Sjedinjene Američke Države, Danska, Litva, Tajvan, Mauricijus, Nizozemska, Njemačka, Bahrein, Luksemburg i Island.
Hrvatska je tek 59 posto ekonomski slobodna zemlja. U godinu dana pala je za 2,4 postotna boda, odnosno za 22 mjesta na listi – sa 81. na 103. mjesto.
Tako je Hrvatska na 38. mjestu od 44 europske zemlje. Heritage ističe kako se Hrvatska nalazi među ekonomski neslobodnim zemljama Europe (zajedno sa BiH, Moldavijom, Grčkom i Rusijom), dok su Ukrajina i Bjelorusija označene kao represivne zemlje za ekonomsku slobodu. Istaknuto je kako su fiskalne prilagodbe doprinijele povratku ekonomske dinamike u Europi. Ipak, Hrvatska je s Rusijom označena kao zemlja s najmanjim postignućem u tom području.
Uzroci pada
Metodologija Indeksa ekonomske slobode obuhvaća 10 područja. Hrvatske bodove i mjesto u poretku srušio je prije svega rastući udio javnog duga u BDP-u.
U području javne potrošnje zabilježen je pad za 12,8 bodova. Do rezanja potrošnje nije došlo u dovoljnoj mjeri kako bi se suspregnuo neobuzdani rast deficita (uglavnom zbog financijskih troškova kamata). U području vlasničkih prava Hrvatska je pala za okruglih pet bodova. Metodološki se ovo područje odnosi na odsutnost vladavine prava i disfunkcionalnost pravosuđa.
Sporost sudova u rješavanju predmeta kao i provedbi pravomoćnih presuda jedan je od bitnih razloga. Problem ostaje vrlo rašireno državno vlasništvo u stotinama poduzeća. Isto tako, broj nenaplativih kredita se povećao. Kada se gledaju primjedbe i preporuke Europske komisije, upravo su navedena područja istaknuta kao najproblematičnija.
Heritage ističe kako birokratske poteškoće utječu na konkurentnost investicijskog okruženja i kako je malo koraka učinjeno kako bi se kontrolirala javna potrošnja. Može se pročitati iz navedenog kako Heritage sugerira rezanje države upravo u tim segmentima gdje birokracija stvara prepreke investicijama potrebnim za rast gospodarstva.
Kako je rastući javni dug problem koji je najviše utjecao na pad hrvatske ekonomske slobode, onda je jasno da deficit treba rezati tamo gdje država ne isporučuje uslugu, odnosno tamo gdje stvara prepreke investicijama kao vitalnom pokretaču razvoja.
Mali pomaci
Heritage ističe kako su poduzeti određeni koraci za kontroliranje javne potrošnje. Ipak, to nije dovoljno, a javni dug je u međuvremenu porastao. Bitni zahvati na rashodovnoj strani proračuna su dakle izostali.
Spominju se i određeni koraci u fleksibilizaciji tržišta rada, koji nisu dovoljni. Ponešto je olakšano osnivanje poduzeća, ali regulatorni teret za poslovanje ostao je velik. Zahvaljujući benefitima liberalizacije EU tržišta Hrvatska nema carina prema EU, dok postoje dobri signali zbog planiranja transatlantske slobodne trgovine (TTIP i CETA). Bankarski sektor je zdrav i konsolidiran. Kaznenim zakonom se oštrije kažnjava korupcija. Novi sustav imenovanja sudaca je povećao profesionalizam.
Metodološki deficit
Indeks ekonomske slobode se sigurno može poboljšati. Primjerice, mjeri se kao jedan od izvora fiskalne (ne)slobode granična stopa poreza na dohodak. Što niža granična stopa, to je veća ekonomska sloboda. Niski flat tax se sigurno predlaže kao rješenje u tom slučaju, a Hrvatska je ionako dio Istočne Europe gdje je to trend.
Ipak, trebalo bi diferencirati porezne pragove na koje se odnosi granična stopa poreza na dohodak. Premda je povećan taj prag, hrvatski porezni sustav i dalje guši srednju klasu sa 40 postotnom stopom, pogotovo IT sektor. U tom smislu, premda se ne predlaže, nije isto ako se takva stopa primijeni za izrazito visoke dohotke.
Ostatak vijesti je preuzet sa portala index.hr
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
