Prijava
Traži
Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku vrijednost realnog dohotka u poljoprivredi u 2015. iznosit će 6.901 milijun kuna što je rast od 21,9 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Modelom ‘spojenih posuda’, s obzirom na članstvo Hrvatske u Europskoj uniji, tu je procjenu preuzeo i Eurostat pa izlazi da je hrvatski agrar zasjeo na europski tron i s visoka gleda na sve ostale članice budući da drugoplasirana Latvija bilježi rast od 14,3 posto, Francuska tek 8,8 a Slovenija samo šest posto.
Visoki pad
Ova bajka nažalost neće imati sretan završetak jer, iz dosadašnje povijesti razvidno je da i prva i druga procjena visoko streme dok nas zaključni podatak uvijek vrati u realnost koja je potpuno oprečna i dulje od desetljeća svjedoči o kontinuiranom padu svih parametara u nacionalnoj poljoprivredi.
Za ilustraciju je dostatno spomenuti da je vrijednost ukupne poljoprivredne proizvodnje u 2009. iznosila gotovo 22 milijarde kuna dok je u 2014. pala na 17,4 milijarde. Na negativnom tragu je i neto dodana vrijednost koja je u 2009. iskazana kroz 7,6 milijardi kuna, da bi u 2014. iznosila samo 5,4 milijarde.
Bivši ravnatelj Uprave za poljoprivrednu politiku i međunarodnu suradnju u Ministarstvu poljoprivrede Miroslav Božić danas savjetnik uprave Viro grupe za Business Forum održan na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta složio je križaljku s podacima iz nacionalnog agrara vezanim uz razdoblje od 2008. te zaključno s 2014. godinom koji otkrivaju poražavajuće stanje.
Dno ljestvice
Najlošiji smo među svim država unutar EU, pretekle su nas značajno sve novije članice, čak i Bugarska i Rumunjska, dok o učinku 15 starih članica ne možemo ni sanjati. Samo u posljednje četiri godine izgubljen je cjelogodišnji BDP poljoprivrede, tvrdi Božić te za tu svoju ocjenu iznosi argumente.
Za 1800 sati odrađenih u prosječnom hrvatskom poljoprivrednom gospodarstvu tijekom 2008.-2011. ostvarena produktivnost mjerljiva je sa 6956 eura da bi u razdoblju 2012.-2014. pala na 5653 eura. Istodobno je na razini 12 novih članica EU zabilježen rast sa 4199 na 5282 eura. Dok je Hrvatska svaku godinu tonula za 1303 eura u EU 12 ostvarivana je nova vrijednost od 1083 eura.
U kategoriji prosječnog dohotka vezanog uz godišnju jedinicu rada opet je jedino hrvatski agrar zabilježio dramatičan pad, i to sa 5236 na 4111 eura. Paralelno je u EU 12 prosječni dohodak skočio sa 4381 na 5740 eura dok je u EU 15 uvećan sa 21.987 na 25.357 eura. Dohodak u hrvatskom agraru u 2014. iznosio je 3900 eura, a u rumunjskom 4260 eura, tek je jedan iz ovoga niza alarmantnih podataka.
Usporedba nekoliko ključnih parametara otkriva da je dohodak poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj u promatranom razdoblju pao 23,9 posto dok je sljedeća najlošija članica EU bila Grčka s padom od 10,2 posto. Nadalje, hrvatski BDV u agraru manji je za 21,2 posto, a između ostalih 27 država najslabiji rezultat s padom od 5,3 posto imala je Rumunjska. Ili, negativan poljoprivredni output imale su samo dvije članice, Hrvatski minus iznosio je 15 posto, a kod Rumunjske 1,9 posto. Hrvatska je sa padom od 16,8 posto bila najlošija i u kategoriji potrošnje fiksnog kapitala dok je drugoplasirani Cipar proklizao 7,3 posto.
Ostatak vijesti pročitajte na portalu poslovni.hr
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
