Kraći radni tjedan za istu plaću? Zvuči dobro, a ponegdje već i funkcionira, i to ne samo kada je riječ o reorganizaciji radnog vremena. No, šira primjena i dalje izostaje. Štoviše, spominje se čak produženje fonda radnih sati. Zašto se kraći radni tjedan još uvijek čini gotovo kao znanstvena fantastika?
Slobodno vrijeme nema cijenu. Kraće radno vrijeme podiže kvalitetu života i produktivnost radnika i radnica te smanjuje troškove zdravstvenog sustava i zagađenje okoliša. moglo dovesti do manje bolovanja, manjeg broja radnika koji daju otkaz i lakšeg privlačenja novih radnika.
No unatoč dokazima o brojnim dobrobitima za cijelo društvo, u praksi je još daleko od široke primjene. U posljednje vrijeme čak se s obzirom na nedostatak radne snage, osim dužeg radnog vijeka spominje i produženje radne satnice.
Radni tjedan je već ''nedavno'' skraćen
Fleksibilno radno vrijeme neki su počeli prakticirati i prije pandemije koja je pokazala da rad od kuće može biti visoko funkcionalna alternativa pa je takozvani hibridni model – kombinacija rada od kuće i rada iz ureda postao nova stvarnost za mnogo veći broj radnika i radnica nego što se do još pred koju godinu činilo mogućim.
Dakako, ovisno o potrebama radnog mjesta, tehnološkim mogućnostima i preferencijama samih radnika i radnica – nekima je socijalna komponenta izuzetno važna, u nekim djelatnostima i prijeko potrebna, a tu je i pitanje troškova koji su prebačeni s poslodavca na radnika.
Ni ideja o kraćem radnom tjednu nije nova. Uostalom, ne baš tako davno radni tjedan je imao šest dana, a danas je želja skratiti ga s pet na barem četiri što je nekima već i pošlo za rukom. Doduše, važno je imati na umu da se u slučaju četverodnevnog radnog tjedna često ne radi o skraćenom radnom vremenu, već samo o reorganizaciji radnog vremena.
Cijeli članak pročitajte na dnevnik.hr