Prijava
Traži
U radu se ističe kako za bolje razumijevanje nezaposlenosti mladih u Europi nije dovoljno razmatrati samo tradicionalne makroekonomske varijable, nego je važno u obzir uzeti strukturne i institucionalne pa čak i kulturalne čimbenike.
Empirijski nalazi na skupu 28 zemalja članica EU-a pokazuju kako je za objašnjavanje dugoročnih stopa nezaposlenosti mladih prije svega bitno gledati strukturu gospodarskih djelatnosti u ukupnoj proizvodnji, udio izvoza u BDP-u, ali i prisutnu razinu (percipirane) korupcije.
Slab rast BDP-a i visoki porezi koče zapošljavanje
Primjerice, u zemljama s dugoročno visokim stopama nezaposlenosti mladih, kao što je Hrvatska, u odnosu na zemlje gdje je ovaj problem manje izražen, važnim odrednicama te pojave su se pokazali i slab rast BDP-a, visoko porezno opterećenje rada, radno zakonodavstvo, odnosno nizak udio privremenog zapošljavanja, slabija mobilnost zbog visokog udjela vlasništva nekretnina za stanovanje, velik udio transfera iz inozemstva u obliku doznaka, nizak intenzitet rada ostalih članova kućanstva, te umanjene mogućnosti za život izvan roditeljskog doma za mlade ljude.
Hrvatska je u EU pri vrhu po nezaposlenososti mlasih sa stopom od čak 43,1 posto, prema podacima Eurostata za srpanj. U Europskoj uniji stopa nezaposlenosti osoba do 25 godina iznosi 21,9 posto, a najveća je u Grčkoj (51,8 posto) i Španjolskoj (48,6 posto).
Vijest je preuzeta sa portala index.hr
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
