Pandemija je utjecala na živote građana i donijela drugačiju svakodnevicu
To pokazuje i istraživanje koje je proveo Media Val u suradnji s Ipsosom prema kojem građani u ovim vremenima prije svega teže jednostavnijem životu, osjećaju mira, spokoja i sigurnosti.
Obnavljanje društvenog života u ovom trenutku je većini znatno manje važno - samo 20 posto ispitanika je snažno zainteresirano za povratak svog ranijeg društvenog života, što je najizraženije kod mladih (23,8 posto), a najmanje kod generacije (25-34 godina) koja je tek stupila u radne i obiteljske odnose (17,7 posto).
Zanimljivo je kako više od trećine ispitanika, njih 36,5 posto u pandemiji vidi nešto pozitivno, prvenstveno u kontekstu dobrih promjena za društvo i svijet u cjelini.
„Vrijeme karantene i krize uzrokovane pandemijom pokazalo je kako su poslovni modeli onih kompanija koje se i dalje temelje isključivo na profitabilnosti dugoročno neodrživi. Ljudi, naime, očekuju (njih 76 posto) da u vremenu koje dolazi kompanije razmišljaju šire od vlastitog profita te više paze na dobrobit zajednice“ istaknuo je Mario Aunedi Medek, direktor i partner Media Val grupe.
Ono što nas najviše plaši kad je riječ o budućnosti su ekonomske posljedice koronavirusa: većina građana zabrinuta je zbog pada domaćeg i svjetskog gospodarstva, zatim pada životnog standarda vlastite obitelji, porasta cijena i smanjenja plaće. Smanjenja plaće boje se čak tri od četiri ispitanika koji su u punoj radnoj sposobnosti (35 do 44 godina).
Također, strah od mogućeg gubitka posla osobito je izražen među ispitanicima s najmanjim primanjima po glavi kućanstva (ispod 2000 kuna). Čak tri od pet tih ispitanika boji se gubitka posla. Oni pokazuju i najvišu zabrinutost zbog potencijalnog pada obiteljskog standarda.
Samo 20 posto ispitanika priprema se za mogućnost izbijanja drugog vala epidemije na jesen. Ponovnog uvođenja karantene najviše se boje u Zagrebu (35 posto), a najmanje u Primorju, Istri i Gorskom kotaru (19 posto).
Kad je riječ o očekivanjima građana od poslodavaca, ona su i u ovom trenutku i u budućnosti najviše usmjerena na aktivnosti vezane uz zaposlenike: zaštita njihovog zdravlja i sigurnosti, mogućnost fleksibilnog rada, zadržavanje svih trenutnih radničkih prava. Čak 84 posto smatra da bi se, gdje god je to moguće, zaposlenicima trebao omogućiti rad od doma. Skoro 80 posto ispitanika smatra da unatoč krizi koju je donijela globalna pandemija, poslodavci trebaju omogućiti radnicima zadržavanje svih trenutačnih prava, što uključuje ostavljanje iste plaće i ne tjeranje na prisilni godišnji odmor.
Većina građana smatra da brendovi i kompanije u ovom trenutku trebaju zadržati postojeće cijene (83 posto), a u top 5 očekivanja i u ovom trenutku i u budućnosti je pružanje ažurnih podataka o nedostacima, isporuci ili kašnjenjima usluga.
Odgovornost za pomoć ugroženima za većinu je prvenstveno odgovornost Vlade (93 posto), a tek potom kompanija-poslodavaca (59 posto) te ljudi iz zajednice (38 posto). Nadalje, većina građana (70 posto) smatra da bi poduzetnici trebali imati veću ulogu u rješavanju ključnih ekonomskih problema društva.
Čak 46 posto ispitanika u idućem razdoblju neće planirati odlazak na putovanje izvan Hrvatske, dok je njih otprilike tri četvrtine spremno putovati unutar zemlje.
Privatni smještaj je u blagoj prednosti pred hotelima kad je riječ o spremnosti na ponovno korištenje. Čak trećina ispitanika istaknula je kako će nastojati izbjegavati odlaske u restorane. Četvrtina ih dijeli isti stav prema kafićima, a nešto više od petine prema trgovačkim centrima.
Članak je u skraćenom izdanju prenesen s protala ICTBusiness.