Ugroženo čak 20.000 radnih mjesta u sektoru prodaje i servisiranja vozila u Hrvatskoj

Toliko radnika okvirno broji sustav ovlaštenih prodajnih salona i jednakih takvih servisa

Ono što se unutar pandemije koronavirusa naslućivalo, polako se počinje ostvarivati: središte poslovnih aktivnosti u proizvodnom, ali sada i prodajnom smislu iz Europe i SAD izmješta se u – Kinu. Zaključak je to nakon analize iscrpne Delioittove studije koju je na domaćem terenu prezentirao njihov hrvatski ured na čelu sa Zlatkom Baziancem.

Riječ je prije svega o analizi koja se odnosi na sektor koji se u Hrvatskoj bavi prodajom i servisiranjem automobila, gdje je u ovom trenutku ugroženo čak 20 tisuća radnih mjesta. Toliko, naime, okvirno broji radnika sustav ovlaštenih prodajnih salona i jednakih takvih servisa, dok su manji, individualni, ali zato multibranding servisi u nešto povoljnijoj poziciji.

Zbog energetskih i nadasve ekoloških razloga, proizvođači automobila su ušli u desetljeće u kojem će se dogoditi prevlast hibridnih, kao i automobila na nove pogone, prije svega električnih, nad onim klasičnim koje danas poznajemo. Kako je po tom pitanju Kina znatno fleksibilnije, pa i dvostruko veće tržište od Europe i SAD-a zajedno, logično je da se proizvođači masovno sele u Kinu. Jednako je tako logično da u Europi padaju proizvodnja i prodaja, da se veći dio tog sustava u njoj ne može prilagoditi novim energentima, tako da se zastoj izazvan potpunim padom sustava u vrijeme proljetne epidemije naprosto ne može pokrenuti.

U Hrvatskoj tržište automobilima stoji. S jedne strane veliki je strah stanovništva od investicija u dobra poput automobila, a ni država ne intervenira.

U kombinaciji popuštanja države i smanjenja marže od strane samih prodavača, automobili bi značajnije pojeftinili što bi potaknulo kupnju. Na taj bi se način građanima omogućio kvalitetniji vozni park, veća opća prometna sigurnost, a i sam državni proračun bi, unatoč inicijalnom odricanju od dijela nameta, doživio značajnu korist.

Prema sadašnjem stanju tržišta, a moglo bi biti još i gore, državna blagajna – čitaj i medicinske sestre, i učitelji, i liječnici, i profesori – ostat će po prilici bez milijarde kuna. Kako pokazuju današnje brojke, manjak od 40 tisuća automobila na koje su davanja oko 25 tisuća kuna u konačnici donosi milijardu kuna minusa u državnoj blagajni.

Poticanjem tržišta ukidanjem trošarina taj bi se veliki pad mogao značajnije amortizirati, u proračun bi sigurno ušlo nekoliko stotina milijuna kuna više. Prepolovi li se pad, ali zbog izostajanja trošarine i smanjenja cijene, te u proračun ipak uđe 15-ak tisuća kuna po automobilu ove katastrofične godine, iz tog bi izvora ipak bio bogatiji za 300 milijuna kuna.

Kad je pak riječ o održavanju, kad prevladaju električni automobili potreba za servisiranjem znatno će se smanjiti. Dramatično će se, primjerice, smanjiti potreba za motornim uljima, dok je elektromotore nekoliko puta jednostavnije i jeftinije držati tehnički ispravnima.

Analiza Deloittea navodi da ono što slijedi traži drastičnu promjenu ponašanja u cjelokupnom automobilskom sektoru.

Članak u cijelosti pročitajte u Novom listu.