Prikupljanje podataka posljednjih godina iznimno je bitno jer na temelju njih organizacije postaju svjesnije navika onih od kojih žive, ali i ako dobro barataju njima, mogu ih nuditi klijentima. Samo, to je mukotrpan posao za ljude u trenucima kad umjetna inteligencija i strojno učenje još uvijek nisu na potrebnim razinama za ispuniti apsolutno sve potrebne zadaće vezane uz rad s podacima.
Konkretnije, zaposlenici zaduženi za baratanje podacima provode 90 posto radnog tjedna, što je oko 36 sati, na pretragu, pripremu i analizu podataka. Pretraga i priprema pritom uzimaju 15 i 33 posto ukupnog vremena. I to unatoč činjenici da se u prosjeku za tako nešto koristi četiri do sedam različitih alata.
I cijelu tu muku oko 54 milijuna zaposlenika koji se bave podacima jako dobro zna. Znaju i njihove organizacije, ali unatoč konstantnom napretku i pokušajima da im se posao olakša, spomenutih 90 posto vremena otpada na baratanje podacima, a čak 44 posto vremena otpada na neuspješno baratanje podacima jer ne postoji dovoljno dobra suradnja timova ili partnera, ali i postoje "rupe" u znanju različitih timova i partnera na određenim projektima.
Sve to frustrira u više smjerova. Zaposleni su iscrpljeni, a organizacije troše previše novca, ali i vremena, što bi se dodatnim tehnološkim napretkom moglo ubrzati, u svakom slučaju. No, trenutno je situacija takva kakva jest, teška, ali unosna. Jer, u podacima, posebno onima koji se nazivaju Big Data, kriju se iznimne informacije.
Cijeli članak dostupan na: ictbusiness.info