Prijava
Traži
Ključan trenutak bio je kada je u posjet stigla teta iz Slovenije i donijela neke proizvode od – industrijske konoplje. Frano i sestre su se zagrijali, vidjeli šansu. Što su više otkrivali, bili su sve većeg uvjerenja da su baš konoplja i plodne oranice ispod kuće im idealna kombinacija, i to od proizvodnje sirovine pa do finalnog proizvoda. Presudan je bio 2013. kongres u Sloveniji, pa Frano danas vodi vlastiti OPG - Prvu dalmatinsku konoplju.
Počeci su bili teški ali, piše Slobodna Dalmacija, nisu odustajali. U kasnu jesen prošle godine na tržištu su se pojavili s prvim dalmatinskim čajem od konoplje, kao i uljem te proteinima. Preradu su odradili u Velikoj Gorici, prošli i sve moguće analize zdravstvene ispravnosti, a stigli su i prvi novčani plodovi velikog truda.
"Iz dana u dan raste nam baza ljudi koji nas kontaktiraju i naručuju proizvode. Bez obzira na to što nema veze s indijskom konopljom koja se koristi u tzv. rekreativne svrhe zbog THC-a, ovaj kanabis sativa, kao što mu i latinsko ime kaže, je najkorisnija biljka u svijetu. Malo-pomalo širi se ta priča, pogotovo o CBD-u, prirodnom kanabinoidu, kao glavnom sastojku industrijske konoplje i svim njegovim blagodatima kao antioksidansa, punom magnezija i željeza", objašnjava Moro.
Od proizvedenog prošle jeseni ostalo mu je zaliha za još nekih mjesec i pol dana.
"Glavni kanal prodaje nam je Facebook i pokazao se odličnim. Mi nismo imali šanse ići na male ili pogotovo velike trgovine, trgovačke lance, jer bi ubrzo prodali sve zalihe i izgubili kupce, koji bi otišli drugima. Plaćenu Face kampanju locirali smo na splitsko područje plus radijus od tri kilometra. Tijekom tjedna primamo narudžbe i onda razvozimo na kućne adrese, od vrata do vrata. Drugačije nam se niti ne isplati, jer plaćanje pouzećem za vrećicu čaja od 35 kuna bi nas došlo čak 40 kuna", kaže Frano.
Danas jedini, koliko zna, u Dalmaciji radi s industrijskom konopljom. Prva konkurencija je na području Karlovca i Istre, dok su Slavonci otišli najdalje u ovom biznisu.
Od 10 hektara koje rade u poljoprivredi, sada je pod konopljom nekih 5,5 hektara. Ostalo su batat, pir, pšenica, ječam, amarant, kelj...
Planira širiti postojeću proizvodnju. Zato je aplicirao i za nepovratna sredstva iz EU-fondova. Ali opet sve temelji na – konoplji. Radi se o mini farmi za ekološki uzgoj kokoši. Toga za sada nema u Hrvatskoj, nitko nema taj ekološki certifikat ni za jaja ni za meso.
Plan je iskoristiti otpad koji imaju u preradi konoplje kao savršen dodatak u prehrani peradi. On ima u sebi čak 25 posto proteina. Imali bi time najmanje 80 posto prehrane životinja iz vlastite proizvodnje, s njive, i zaokružili posao od sirovine do gotovog proizvoda. Zato traže suradnji s Razvojnom županijskom agencijom 50 tisuća eura, a i sami bi još dodali za opremu i ostalo.
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
