Prijava
Traži
U Europskoj uniji (EU) u 2014. godini gotovo 10 milijuna zaposlenih na skraćeno radno vrijeme bilo je podzaposleno, što znači da je željelo raditi dulje i za to je bilo na raspolaganju, pokazalo je u ponedjeljak objavljeno izvješće Eurostata o radnoj snazi u 2014. u EU.
U EU je u prošloj godini bilo 44,1 milijun zaposlenih sa skraćenim radnim vremenom, a pritom je njih 9,8 milijuna ili 22,2 posto željelo raditi i više i za to je bilo na raspolaganju. Najveći udio takvih zaposlenih čine žene, njih 67 posto.
U ukupnom broju zaposlenih, udio zaposlenih sa skraćenim radnim vremenom u dobi od 15 do 74 godina lani je EU iznosio 20,3 posto, objavio je Eurostat.
U Hrvatskoj je u 2014. godini bilo 34 tisuće zaposlenih na skraćeno radno vrijeme koji su željeli raditi veći broj sati i za to su bili na raspolaganju, odnosno njih 36,6 posto od broja zaposlenih na nepuno radno vrijeme.
Inače, udio zaposlenih na skraćeno radno vrijeme u dobnoj skupini od 15 do 74 godina u odnosu na ukupan broj zaposlenih u Hrvatskoj lani dosegnuo je 6,0 posto.
Među zemljama članicama najveći udio zaposlenih na skraćeno radno vrijeme koji su željeli raditi više i bili na raspolaganju u odnosu na ukupno zaposlene na skraćeno radno vrijeme zabilježen je lani u Grčkoj (72,1 posto), na Cipru (65,9 posto) i u Španjolskoj (57,3 posto). Daleko najmanji udio, s druge strane, zabilježen je u Nizozemskoj (4,0 posto), a slijede Luksemburg (10,5 posto), Danska (10,7 posto), Estonija (11,2 posto) i Češka (11,4 posto).
Uz ekonomski aktivnu populaciju, prošle je godine u EU zabilježeno i 11,6 milijuna ekonomski neaktivnih građana u dobi od 15 do 74 godina, koji se mogu smatrati određenom dopunom za tržište rada i potencijalnom dodatnom radnom snagom. Oni predstavljaju 4,8 posto ukupne radne snage u EU.
Pritom je njih 9,5 milijuna bilo sposobno za rad ali ga nije tražilo, a 2,2 milijuna je tražilo posao no nije odmah bilo na raspolaganju, primjerice studenti.
I po pitanju potencijalne dodatne radne snage također su zabilježene značajne razlike među zemljama članicama, pri čemu je najveći njihov udio zabilježen u Italiji, od 13,6 posto ukupne radne snage u dobi od 15-74 godina, a slijedi Hrvatska, s 9,6 posto, Bugarska, sa 7,6 posto i Finska, sa 7,4 posto.
U Hrvatskoj je tako 182 tisuće građana lani činilo ukupnu potencijalnu dodatnu radnu snagu, pokazuju podaci iz Eurostatova izvješća za 2014.
Vijest je preuzeta sa portala poslovni.hr
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
