Prijava
Traži
Cijene dionica europskih banaka potonule su od početka godine 20 posto, a pod pritiskom su i bankarski sektori drugih zemalja zbog pada cijena nafte i sirovina, loših kredita, rekordno niskih kamata i zabrinutosti ulagača u vezi tržišta u razvoju.
STOXX Europe 600 indeks, koji uključuje sve najveće europske banke, pada već šest tjedan zaredom, što se nije dogodilo još od globalne financijske krize 2008.
Italija je posebno težak slučaj
Samo od početka godine izgubio je 20 posto, a posljednjih se dana pritisak na sektor povećao. Pritom u proteklih tjedan dana snažno rastu troškovi osiguranja dugova europskih banaka od mogućeg bankrota, pa su dosegnuli najviše razine od kraja 2013. godine.
Cijena dionice Deutsche banke potonula je od početka godine 35, a Credit Suissea 33 posto. U Italiji je pad cijena u financijskom sektoru toliko oštar da su ministri pokušali umiriti javnost tvrdnjama da su banke sasvim stabilne.
Pod pritiskom su i američke banke, a on se osjeća i u drugim zemljama. Posljedica je je to nervoze ulagača zbog pada cijena nafte i sirovina, koji je, pak, izazvao pad potražnje zbog usporavanja rasta globalnog gospodarstva.
Moguća nova dužnička kriza
Velike globalne naftne i rudarske kompanije imaju goleme dugove, pa financijskom sustavu prijete veliki gubici ako se nastavi razdoblje niskih cijena nafte i sirovina, mnoge situacija podsjeća na onu uoči kolapsa tržišta nekretnina 2008..
Prema podacima američke tvrtke Haynes and Boone, od početka 2015. godine u stečaju su završile 42 američke naftne kompanije, a slijedit će ih još, kažu stručnjaci, s obzirom da se cijene nafte kreću na najnižim razinama u 12 godina. Američke banke, kao što su Wells Fargo, JPMorgan Chase i Citigroup, dale su milijarde dolara kredita naftnim kompanijama i izdvajaju stotine milijuna dolara u rezerve zbog mogućih gubitaka.
Analitičari upozoravaju i na mogućnost nove dužničke kriza. Azerbajdžan već pregovara s MMF-om o pomoći. Venezuela i Ekvador su pred slomom, Rusija je u recesiji, Saudijska Arabija zbog pada cijena nafte nizom mjera pokušava spriječiti proračunski deficit za nekoliko godina.
Riječju, financijska situacija u velikim naftnim izvoznicama sada izgleda daleko težom nego prije dvije godine kada se cijena nafte kretala iznad 100 dolara po barelu, dok sada iznosi oko 30 dolara. Banke, kažu analitičari, zbog toga mogu biti ozbiljno pogođene.
Politika središnjih banaka
Upozoravaju i da bi politike najvećih središnjih banaka u svijetu mogle povećati probleme. Uobičajena teorija da niske kamatne stope pomažu banakama ovoga puta ne vrijedi, s produljenim i krajnje niskim kamatnim stopama središnjih banaka, bankama je teško zarađivati na razlici između kamata na depozite i kamata na kredite.
Pritisak na kreditne marže europskih banaka brine ulagače. Očekujući da će tako banke plasirati više novca, neke zemlje poput Švicarske uvele su negativne kamate i banke moraju plaćati za depozite koje drže na računima u središnjim bankama.
“Pitanje loših kredita i smanjenih marži stvara izuzetno teško okruženje za europske banke. A čini se da ulagači počinju shvaćati da negativne kamate neće pomoći profitabilnosti sektora, koji još uvijek liječi rane od europske dužničke krize”, kaže Michael Hewson, analitičar u tvrtki CMC.
Ostatak vijesti pročitajte na portalu telegram.hr
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
