Najgora je situacija u baltičkim zemljama te Španjolskoj, gdje je svaka peta radno sposobna osoba trenutačno bez posla.
Europa zbog krize bilježi najveće stope nezaposlenosti u povijesti. U travnju je u Europskoj Uniji stopa nezaposlenosti dosegnula 9,7 posto, što je značajan rast u odnosu na 8,7 posto nezaposlenih u istom mjesecu 2009. godine.
Slovenija nema problema
U 27 zemalja EU bez posla je trenutno 23,3 milijuna žena i muškaraca, što znači da je samo u posljednjih godinu dana otkaze dobilo 2,4 milijuna ljudi. Najgore je u Latviji, Španjolskoj i Estoniji u kojima je svaka peta osoba između 15 i 74 godine nezaposlena.
Iznadprosječnu nezaposlenost bilježe i Slovačka, Mađarska, Grčka i Francuska dok je primjerice susjedna Slovenija sa stopom od 6,3 posto četvrta zemlja u Europskoj Uniji po najnižoj nezaposlenosti. Kriza je pritom još jače nego u Europi pogodila tržište.
Ako vlade ne provedu duboke reforme, upozorio je povjerenik EU za gospodarsku politiku Olli Rehn, Europskoj Uniji prijeti masovna nezaposlenost. Prema procjenama stručnjaka, nezaposlenost će biti jedan od ključnih problema gospodarstava do kraja 2012. godine.
Masovni otkazi
Procjenjuje se da će i nakon konačnog oporavka proći mjeseci prije nego što se dogode pozitivni pomaci i na tržištu rada. Značajan dio sada ugašenih radnih mjesta više se nikada neće vratiti. Pokazalo se da je kriza najviše pogodila muškarce jer su oni bili pretežito zaposleni u industrijama koje su u protekle dvije godine gasile radna mjesta.
Bez posla najviše ostaju slabije obrazovani, ali prvi put, pogođeni su i visokoobrazovani koji su proteklih godina imali najsigurnija radna mjesta.
U svibnju 12.000 novih poslova
Do kraja svibnja, izvjestila je premijerka, na burzi je bilo 296.438 nezaposlenih, a mjesec ranije 308.675. Oko 30 posto novih poslova je sezonskog karaktera.
Najteže do posla s višom školom
Nezaposlenost je u Hrvatskoj posebno pogodila muškarce, mlade i visokoobrazovane. Gotovo svaki treći nezaposleni trenutno prijavljen na burzi ima do 29 godina. Pripravničke pozicije gotovo se ne otvaraju, a mladi koji izlaze iz sustava obrazovanja teže nego ikad dolaze do posla.
Premda među nezaposlenima i dalje prevladavaju osobe sa završenom trogodišnjom srednjom školom za zanimanja kojih je trenutno 106.786 ili 34,6 posto, najveći je rast nezaposlenih u skupini onih sa završenim prvim stupnjem fakulteta, stručnim studijem ili višom školom. Njih je trenutno na burzi 11.432 ili 30,2 posto više nego u istom mjesecu prošle godine.
Za 30 posto u godinu dana porastao je i broj nezaposlenih sa završenim fakultetom, akademijom, magisterijem ili doktoratom.
Istraživanje je pokazalo da visokoobrazovani nakon gubitka radnog mjesta u krizi posao traže između jedne i dvije godine. U potrazi za poslom Hrvati se prosječno javljaju na više od 40 natječaja.
REKORDNA NEZAPOSLENOST