Iako EU i u vremenu krize pokušava ostati socijalno osjetljiva, u siječnju je recesija pojela pola milijuna radnih mjesta. Podaci o broju zaposlenih govore da u RH kriza još nije stigla.
Pred radnicima su teška vremena, ocjena je globalnog izvještaja Međunarodne organizacije rada (ILO). Usporen ili negativan gospodarski rast u kombinaciji s nestabilnim cijenama smanjit će realne plaće mnogih radnika pri čemu su njugroženiji oni s niskim primanjima, odnosno siromašnije obitelji. ILO predviđa da će kriza ozbiljno pogoditi i srednju klasu stanovništva, piše Novi list.
Poručujući kako su pred radnicima teška vremena, ILO jasno naznačava kako institucije tržišta rada nikada nisu bile toliko važne kao danas. Upravo zbog toga socijalni partneri trebaju biti potaknuti na pregovore kako bi zajednički spriječili relativan pad udjela plaća u odnosu na udio profita u BDP-u. I razina minimalne plaće trebala bi rasti gdje god je to moguće kako bi se zaštitila kupovna moć najugroženijih radnika. Osim toga, minimalne plaće i pregovore o plaćama trebalo bi poduprijeti državnim mjerama s ciljem sprječavanja realnog pada plaća.
ILO je predviđao da će plaće u industrijskim zemljama rasti u najboljem slučaju 0,1 posto, odnosno na globalnoj razini najviše 1,7 posto. Zbog krize sada govori o padu plaća u industrijskim zemljama za 0,5 posto i globalnom rastu ne većem od 1,1 posto.
Nakon dramatičnog zadnjeg kvartala prošle godine, europska ekonomija i dalje se suočava s oštrim usporavanjem. Eurozona službeno je u recesiji, približava joj se i cijela Europa.
Prema podatcima Eurostata, stopa nezaposlenosti je u prosincu prošle godine iznosila osam posto u eurozoni, što je za 0,1 posto više u odnosu na studeni te 0,8 posto više u odnosu na prosinac 2007. Na razini EU pak zabilježena je stopa nezaposlenosti u iznosu 7,4 posto (0,1 posto više nego u studenom i 0,6 posto više na godišnjoj razini), piše Novi list.
U Hrvatskoj nema krize
Ako je suditi prema podacima o registriranoj nezaposlenosti, kriza našu zemlju još nije zahvatila u punom jeku. U prosincu 2008. evidentirano je 240.455 nezaposlenih, što je 6.794 osobe više nego u studenom. No na godišnjoj razini registrirana nezaposlenost smanjena je za 5,5 posto.
Kao da krize nema ponaša se i Vlada. Za razliku od europskih zemalja u kojima se primijenjuje cijeli niz kriznih mjera s kojima bi gospodarstvo i građani lakše trebali prebroditi teška vremena, Hrvastaka još razmišlja kakve korake povući.
Poslodavci su predložili osnivanje interventnog fonda "teškog" 15 milijarda kuna, a bili bi sretni kada bi se zakonski odredila obveza plaćanja u roku od 60 dana. Naime, realni sektor pritišće spirala neplaćanja koja sve više tvrtki vodi u nelikvidnost.
Iako je preporuka svjetskih institucija i da se u kriznim vremenima zadrži minimalna plaća, kako se radnike s niskim primanjima ne bi gurnulo u siromaštvo, hrvatski poslodavci se tome protive.Skrivajući se iza ekonomske krize, traže ukidanje minimalca, koji trenutno iznosi 2.747 kuna, jer kako tvrde, minimalac vuče u propast, piše Novi list.
U EU 17,9 milijuna nezaposlenih
Tako je EU u 2009. godinu ušla sa 17,9 milijuna nezaposlenih. U roku od jednog mjeseca bez posla je ostalo 540 tisuća Europljana. Najmanje nezaposlenih je u Nizozemskoj (2,7 posto) i Austriji (3,9 posto), a najviše u Španjolskoj (14,4 posto) i Letoniji (10,4 posto).
Net.hr/Novi list
Bez posla ostalo 540.000 Europljana
Petak, 06.02.2009.