Podaci o spolu, starosti i porijeklu, toga će možda uskoro sve manje biti na prijavama za posao u Njemačkoj, baš kao i fotografija. Ipak neki su skeptični prema inicijativi saveznog Ureda za borbu protiv diskriminacije.
Izgled, kao i ime, spol, starost, vjeroispovjest i porijeklo, više ne bi trebali igrati nikakvu ulogu u prijavama za posao, barem to zahtjeva savezni Ured za borbu protiv diskriminacije. Šefovi kadrovskih odjela dobivat će ubuduće samo informacije o kvalifikacijama i motivaciji onih koji se prijavljuju za posao, kako bi subjektivni kriteriji bili svedeni na minimum pri izboru prikladnog kandidata.
Grad Celle u Donjoj Saskoj je u gradskoj upravi već popunio 23 radna mjesta putem anonimnih prijava. Jockel Birkholz, šef kadrovskog ureda grada za Deutsche Welle kaže: "Naš gradonačelnik je 2009. imao ideju da se u Celleu uvede anoniman proces prijave za posao. Isprva sam bio skeptičan, ali probni projekt me je uvjerio."
Strano ime - prepreka
U probnom projektu su pored tog grada, 2010. sudjelovala još dva javna poslodavca. U projektu su se tako našle tvrtke bila su i poduzeća Deutsche Post DHL, MYDAYS, Telecom, Loreal i Procktor&Gamble. Četiri koncerna su odustala od daljnje primjene. Dennis Dennert iz Telecoma kaže da u fazi testiranja više nije bilo uspješnih prijava useljenika, samohranih majki ili starijih od uobičajenog procesa odabira zaposlenih.
Novi proces bi migrantima i starijim kandidatima trebao dati jednake izglede kao i mladim ženama koje često moraju strahovati od uskraćivanja poziva na razgovor zbog moguće želje za potomstvom. Opunomoćenica saveznog Ureda za borbu protiv diskriminacije, Christine Lüders, kaže: "Pozitivno ocjenjujem projekt, jer je pokazao da žene i građani stranog porijekla imaju bolje izglede nego u standardnom procesu prijave za posao."
Rasprostranjenost u inozemstvu
U Njemačkoj su anonimne prijave za posao još uvijek rijetkost. Nasuprot Njemačkoj, u zemljama engleskog govornog područja one su odavno standard. U SAD-u, Kanadi i Velikoj Britaniji, za radno mjesto se prijavljuje bez osobnih podataka i fotografija. Nekoliko europskih zemalja poput Švedske, Francuske, Belgije i Švicarske već imaju iskustva. U Belgiji je od 2005. i zakonom utvrđeno da se odustane od navođenja osobnih podataka u prijavama za zaposlenje u javnom sektoru.
Kritičari ipak smatraju da su i u anonimnim prijavama sakriveni osobni podaci. "Tako se na primjer navođenjem podatka o poznavanju jezika, može isključiti da je riječ o kandidatu stranog porijekla", kaže Jürgen Hesse iz Kancelarije za poslovne strategije.
"Često se kandidati isprva telefonski intervjuiraju. Tu se može dobiti gomila informacija o osobi, iako je ne vidite. A u posljednjem koraku, na razgovoru, ta osoba ionako sjedi preko puta vas. Predrasude prilikom zapošljavanja jedne osobe se ne mogu izbjeći."
Grad Celle je nastavio s primjenom anonimnog prijavljivanja za posao, i poslije isteka probne faze, krajem 2011. Christine Lüders je uvjerena u uspjeh tog procesa - više njemačkih saveznih pokrajina i gradova pošlo je za primjerom Cellea i sada želi uvesti anonimno prijavljivanje za posao.