Prijava
Traži
U rodnoj Siriji, Mohammed Kassim radio je kao električar. Ovaj zanat izučio je neformalno i nije imao dokumente kojima bi dokazao svoje obrazovanje, piše index.hr.
U svojoj novoj domovini, ovaj 30-godišnjak prolazi kroz obuku koju nikad dosad nije imao te je pritom plaćen od strane kompanije koja mu je obećala posao. Program koji pomaže desecima tisuća izbjeglica da ponovno stanu na noge nije osmišljen za pridošlice koji su se u Njemačkoj našli bježeći od rata, ugnjetavanja i siromaštva. Njemački sustav naukovanja dio je gospodarskog sustava s korijenima još u srednjem vijeku, piše britanski dnevni list The Independent.
Budući da je stopa nezaposlenosti najniža u posljednjih 30 godina, mladi Nijemci izgubili su interes za strukovnim obrazovanjem. Kompanije se suočavaju s nedostatkom kvalificirane radne snage, što bi u konačnici moglo poremetiti njihov rast.
"Njemačka očajnički treba mlade pridošlice"
Ova generacija izbjeglica, uživa beneficije činjenice da Njemačka ima "idealno ekonomsko okruženje", sa stopom nezaposlenosti ispod pet posto. Njemačka, s druge strane, ima koristi od demografskog profila pridošlica, od kojih je oko 60 posto mlađe od 25 godina, kaže Günter Hirth, ekonomist u Gospodarskoj komori u Hannoveru u središnjoj Njemačkoj. "Stari ljudi nisu pošli u izbjeglištvo, nego mladi. To je sjajno za nas", naglasio je Hirth. S obzirom na demografske trendove domaćeg stanovništva, Njemačka očajnički treba te mlade ljude.
"Ako Njemačka želi održati svoje gospodarsko blagostanje, treba nam otprilike pola milijuna imigranata svake godine. Moramo osigurati da naše društvo ostane mlado, zato što dramatično stari", rekao je Wolfgang Kaschuba, bivši direktor Instituta za istraživanje empirijske integracije i migracija u Berlinu.
Sigmar Walbrecht, koji vodi projekte integracije radne snage u Hanoverskom izbjegličkom vijeću, pokušava uvjeriti izbjeglice da bi im bilo bolje obučiti se za poslove s višim kvalifikacijama, čak i ako bi privremeno bili slabije plaćeni. No privlačnost brze i jednostavne zarade je jaka.
"Oni su pod pritiskom. Moraju slati novac obiteljima koje su ostale kod kuće, a možda i ljudima uz čiju su pomoć došli ovdje. Žele svoje stanove. Teško im je objasniti da bi im dugoročno bilo puno bolje prihvatiti naukovanje", kaže Walbrecht.
"Radi se ratu za talente. Svi žele otići na studij i zaraditi mnogo novca. Nitko ne želi raditi u proizvodnji", kaže Melanie Fleig, koja nadgleda obuku za Clarios, jednog od najvećih svjetskih proizvođača baterija za vozila.
Ostatak članka pročitajte na index.hr
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
