Da li je započeo globalni protekcionizam pri zapošljavanju?

Na udaru recesije globalno tržište okreće se zaštiti domaće radne snage. Na snazi su otpuštanja i zamrzavanja novog zapošljavanja stranaca. Da li je na pomolu protekcionizam pri zapošljavanju?

Još je 2007 godine britanski premijer Gordon Brown izjavio da će vlada podupirati razvoj talenata koji će stvarati britanske poslove za britanske radnike. Vrlo brzo je shvatio nesmotrenost svoje izjave, koja se do dana današnjih shvaća kao pokušaj svojevrsnog protekcionizma domaće radne snage u Velikoj Britaniji. “Britanski poslovi za britanske radnike”, izjava koja se je izvadila iz konteksta njegovog govora, postala je moto nezadovoljnih britanskih radnika pogođenih ovom krizom. Sjetimo se samo nedavnih protesta u naftnoj industriji gdje su stotine britanskih radnika izašle na ulice i izrazile nezadovoljstvo spram odluke kompanije Total da u novu britansku rafineriju u North Lincolnshireu dovede jeftinije talijanske i portugalske radnike. Britanski premijer osudio je ovaj protest ali i svaku namjeru mogućeg protekcionizma pri zapošljavanju. To je naravno i za očekivati zato što se takvo što protivi odluci o slobodnom protoku rada i kapitala u Europskoj Uniji.

No, egzodus stranih radnika iz Britanije započeo je već prošle godine, kada je gotovo 100.000 Poljaka napustilo zemlju, a u očekuje se da će ta brojka do kraja ove godine dosegnuti pola milijuna. Poljaci su postali prve žrtve pada ekonomskih aktivnosti na otoku, te će novo zaposlenje potražiti u Poljskoj, ali i u drugim zemljama EU.

Obamin poticajni plan – protekcionizam za spas američke ekonomije

No, ne muče muku samo strani (a i domaći !) radnici u Britaniji. Ovih dana je časopis Financial Times objavio kako je ugledna američka banka “Bank of America” postala prva financijska institucija koja je povukla ponude za posao dane stranim MBA studentima na američkim sveučilištima. Kao razloge navode uvjete nametnute planom spašavanja od strane američkih federalnih vlasti. Naime, u nedavno donesenom planu poticaja američke privrede, vrijednom 819 milijardi dolara, navedeno je kako financijske institucije koje koriste sredstva iz tog plana ne mogu zaposliti kvalificirane strance ako su nedavno otpustili američke državljane.

Inače taj plan poticaja mnogi su već proglasili uvođenjem protekcionizma na mala vrata, zato što u sebi sadrži klauzulu «kupujmo američko ». Ovim planom predviđaju se ulaganja u velike infrastrukturne projekte, uz uvjet da čelik, željezo, tekstil i ostala proizvodna roba ugrađena u njih bude proizvedena u SAD-u. Europska Unija je prije mjesec dana poslala oštru notu Washingtonu, navodeći kako bi ovakva jednostrana odluka mogla navesti i druge zemlje na podizanje barijera, što bi na kraju ugrozilo i američka radna mjesta

Bank of America je, pozivajući se na odredbe poticajnog plana, povukla svoje ponude za zapošljavanje 50 studenata, no američka sveučilišta se pribojavaju daljnjih posljedica. Prema njihovim statistikama, 30% završenih MBA studenata zapošljavali su se u bankarskom sektoru, a od toga je 30% bilo stranaca. Sa nemogućnošću dobivanja posla u vrhunskim američkim tvrtkama, sveučilišta se pribojavaju kako će izgubiti potencijalne studente. No, stručnjaci se pribojavaju kako bi ova mjera mogla dovesti do reperkusija u drugim zemljama, koje mogu uzvratiti istom mjerom.

Prema napisima na Bloombergovom portalu, u posljednjih pola godine američki je izvoz pao za 44% dok se uvoz smanjio za 51%. Takve brojke ne pamte se još od 1930-tih godina, a analitičari se pribojavaju kako bi one mogle prisiliti američku administraciju na revidiranje međunarodnih trgovinskih ugovora i uvođenje protekcionizma pri zapošljavanju.

Protekcionizam u arapskim i azijskim zemljama

No, i na drugoj strani zemljine polutke, u zemljama jugoistočne Azije te u arapskim zemljama, recesija je uzela danak na stranim radnicima. Tako su oko tri tisuće bangladeških radnika zaposlene uglavnom na građevinskim radovima u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Maldivima, Maleziji i Singapuru dobili otkaz ili su poslani na neplaćeni odmor. Arapske zemlje, osobito Ujedinjeni Arapski Emirati, zbog svojeg su snažnog procvata zapošljavale na stotine tisuća stranih radnika. Sudbina velikog broja njih, bilo da su nekvalificirana radna snaga ili visoko kvalificirani radnici sada je neizvjesna. Samo u Indiju vraćeno je 20.000 radnika koji su radili uglavnom slabo plaćene poslove u uvjetima koje mnoge udruge za ljudska prava nazivaju gotovo robovskim.

Iako se riječ protekcionizam uobičajeno vezuje uz nametanje zapreka pri slobodnom prolasku proizvoda i usluga iz zemlje u zemlju, kako bi se zaštitili domaći proizvođači, u ovoj recesiji ekonomski protekcionizam prenio se je i na tržište rada. Obamin poticajni plan čak ga je uglavio i u mnogim svojim odredbama, iako se Amerikanci zaklinju kako im je slobodna međunarodna trgovina i dalje prioritet. No, ono što bi nas trebalo zabrinjavati više od odredbi o kojima se može razgovarati, su nepisana pravila otpuštanja stranih radnika koja se događaju na globalnoj razini. Iako će političarima biti puna usta lijepih riječi protiv protekcionizma, niti oni ne mogu tvrtkama odrediti koga će u ovoj recesiji otpustiti a koga ostaviti da radi.

Činjenica je da strani radnici u velikoj većini zapadnih zemalja služe kao tampon zone koje «popunjavaju rupe» kada je ekonomija u procvatu, a onda kada nastupi recesija masovno odlaze dalje jer se mnogi od njih suočavaju sa teškoćama prilikom ostvarivanja naknada i ostalih oblika pomoći iz nezaposlenosti.