Prijava
Traži
Fenomen moralnog hazarda kaže da na ponašanje radnika utječe spoznaja da će, ako ostanu bez posla, primati naknadu.
Odbor za dodjelu Nobelove nagrade za ekonomiju odlučio je ove godine nagradu dodijeliti Amerikancima Peteru Diamondu i Daleu Mortensenu te Christopheru Pissaridesu (DMP), koji je britanski i ciparski državljanin. Diamond je zaposlen kao ekonomist na poznatom Institutu za tehnologiju u Massachusettsu, Mortensen je profesor ekonomije na Sveučilištu u Evanstonu u saveznoj državi Illinois, dok je Pissarides profesor na London School of Economics.
Trojica znanstvenika dobila su nagradu za razvoj teorije kojom pokušavaju objasniti kako ekonomske politike utječu na nezaposlenost. U obrazloženju nagrade navodi se da njihova analiza objašnjava zašto nezaposlenost ostaje visoka i u doba kada postoje slobodna radna mjesta.
Dobitnici su nagrađeni za razvoj teoretskog okvira za istraživanje tržišta. Prema klasičnom viđenju tržišta, kupci i prodavatelji trebali bi imati mogućnost uspostave kontakta bez problema i troškova, pa ako imaju savršene informacije o cijenama svih proizvoda i usluga na tržištu, odmah bi trebalo doći do prodaje, odnosno kupnje.
Primijeni li se takvo razmišljanje na tržište rada, nezaposlenost teoretski ne bi trebala postojati: ako je tržište učinkovito, nezaposlene bi osobe uvijek trebale naći posao ako su spremne dovoljno nisko spustiti svoje zahtjeve u vezi s nagradom za rad i/ili uvjetima rada. I poslodavci bi trebali bez teškoća naći radnike ako dovoljno nisko spuste kriterije u vezi s traženim znanjima i stručnosti.
Razlozi nezaposlenosti
U stvarnosti to ipak nije tako. Mnoga gospodarstva diljem svijeta - posebice u većem dijelu kontinentalne Europe i pogotovo na europskoj strani Sredozemlja - obilježava visoka nezaposlenost i ograničeni protok radnih mjesta. Ističe se da je slaba dinamika otvaranja novih radnih mjesta prije svega posljedica krutog tržišta rada, odnosno strogih propisa o zaštiti zaposlenja. Time se smanjuje fluktuacija na radnim mjestima, a nezaposleni gube vezu s tržištem rada, njihova znanja zastarijevaju, pa lako postaju dugotrajno nezaposleni, siromašni i socijalno isključeni.
Stoga mnoge vlade nastoje stvoriti fleksibilnije okruženje za poslodavce - ponajviše kroz lakše zapošljavanje i lakše otpuštanje - kako bi potaknule povećano zapošljavanje.Pravi odgovor na rješavanje pitanja nezaposlenosti vezan je i uz teško definiranje njezinih uzroka, odnosno je li ona strukturne ili ciklične prirode? Odnosno, je li visoka nezaposlenost posljedica neusklađenosti znanja i stručnosti koja nezaposleni imaju i onih koja se traže na tržištu rada ili je pak posljedica nedovoljnog gospodarskog rasta, tako da poslodavci nesigurni u budućnost svog poslovanja i ne zapošljavaju nove radnike.
Savršeno tržište
U želji da utvrde uzroke navedenog stanja, Diamond je sustavno razmatrao temelje tržišta tražnje, a Mortensen i Pissarides su dalje razvili tu teoriju i primijenili je na tržište rada. Odbacili su teoriju savršenog tržišta rada, tvrdeći da je teško i skupo naći pravi posao - koji u potpunosti odgovara sposobnostima, znanjima, stručnostima i obilježjima osobe koja traži posao, kao i novčanoj nagradi koju ona očekuje za rad.
S druge strane, ni poslodavcima nije lako i jeftino naći radnike jer svi tražitelji na prvi pogled izgledaju slično u vezi s onim što znaju i mogu. Nadalje, teško je vjerovati da se može naći netko tko bi podjednako dobro radio navedeni posao za manju plaću. Najkraće, traženje je složeno i skupo. Zaključak njihovih istraživanja jest kako navedeno traženje - koje nazivaju frikcija - može utjecati da tržište postane neučinkovito.
Zapošljavanje na prvom radnom mjestu ili uzimanje prvog tražitelja najčešće znači da gospodarstvo i tržište rada neće biti učinkoviti koliko bi mogli biti. Državna politika i mjere mogu smanjiti nastalu neučinkovitost, ali je češće pogoršavaju. Primjer za to su naknade tijekom nezaposlenosti koje poboljšavaju materijalni položaj nezaposlenog, ali prema vjerovanju DMP-a većinom ne potiču nezaposlene da više vremena provode tražeći posao. Konačno, tu se javlja i fenomen moralnog hazarda - znajući da ima pravo na naknadu tijekom nezaposlenosti, radnikovo ponašanje na radnome mjestu može utjecati na vjerojatnost da će izgubiti posao.
Socijalno tkivo
Ograničavanje novčanih naknada tijekom nezaposlenosti može pomoći povećanju fleksibilnosti tržišta rada, ali, istodobno, može dovesti do razbijanja socijalnog tkiva, osjećaja besperspektivnosti i nemogućnosti izlaska iz siromaštva, marginalizacije društvenih skupina te porasta nepovjerenja i nasilja.
(Predrag Bejaković, Institut za javne financije)
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
