Engleski predaju konobari, a matematiku ekonomisti

Tko će od jeseni raditi u školama? Više od šest posto učitelja nema odgovarajuću stručnu spremu, a tih šest posto zauzima oko 700 radnih mjesta od ukupno 11.588 nastavnika zaposlenih u punom radnom vremenu.

Prema posljednjem istraživanju Instituta »Ivo Pilar«, srednjoškolci u 161 školi u prošloj su školskoj godini odslušali ukupno 5843 sata nestručne nastave.
Preračunato u radna mjesta, te sate im je održalo 278 nestručnih nastavnika, onih čija je struka različita od područja koje predaju u školi.

Predsjednik Školskog sindikata Preporod Željko Stipić procjenjuje da je u srednjim školama oko šest posto nastave nestručno zastupljeno, što zauzima oko 700 radnih mjesta od ukupno 11.588 nastavnika zaposlenih u punom radnom vremenu. U osnovnim školama situacija je još gora, jer je u nekim predmetima poput njemačkog jezika, više od 20 posto nastave nestručno zastupljeno, a od oko 30.000 učitelja njih više od pet posto nema niti odgovarajuću stručnu spremu.
Istraživanje pokazuje da u 161 školi engleski jezik predaje 37 nestručnjaka, njemački 25, a matematiku 33. Informatiku predaju 24 osobe koje bi trebalo zamijeniti stručnjacima, a strojarstvo 12.

»Niti jedan dokument u školstvu ne jamči učenicima stručnu nastavu, što je apsurdno. Zamislite da vas na sudu zastupa trgovac ili da se nešto slično dogodi u zdravstvu, kao što u školi umjesto profesora engleskog predaje konobar«, kaže Željko Stipić. Događa se, doduše u rjeđim slučajevima, da u srednjoj školi nastavu drži - završeni srednjoškolac, odnosno osoba bez visoke stručne spreme.

Osnovni razlog za ulazak nestručnog kadra u škole je taj što je na tržištu rada bilo koji drugi posao daleko isplativiji od rada u školi.
Predsjednik Sindikata učitelja Zvonimir Laktašić kaže da je i u osnovnim školama najveći problem zaposliti nastavnika matematike, fizike i stranog jezika, a u Međimurskoj županiji i učitelja hrvatskog jezika. Najgora je situacija, prema posljednjoj analizi sindikata, bila u Požeško-slavonskoj, Virovitičko-podravskoj, Ličko-senjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji.

»Od 10 do 30 posto nastave je u nekim osnovnim školama nestručno, a u nekim je županijama, poput Požeško-slavonske, i do 80 posto takve nastave za strane jezike«, kaže Laktašić. Jedna je zadarska osnovna škola imala nestručnu nastavu u čak 14 predmeta, a više nestručnih od stručnih učitelja nisu rijedak slučaj ni na otočnim školama.

Umjesto stručnog kadra, nastavu stranih jezika najčešće drže »prebjezi« iz ugostiteljskog sektora. Osnovna škola u Velikoj tako četiri godine nije mogla natječajem dobiti nastavnika njemačkog jezika, pa je mjesto popunio - konobar.
Točne podatke za oko 800 škola u Hrvatskoj Sindikat učitelja dobit će uskoro: u tijeku je, naime, provođenje ankete o (ne)stručnosti kadra.