Prijava
Traži
Medijan starosti Europe iznosi 43 godine, što je 12 godina više nego na bilo kojem drugom kontinentu. Lako je reći kako će se zbog demografskih promjena suočiti s krizom koja će ugroziti gospodarski rast i javne financije.
Problem EU nije u tome što će se nastaviti povećavati udio starijih u populaciji. Problem je u tome što se od ove, 2021. godine Europa, prema procjenama UN-a, počinje smanjivati, navode novinari Jutarnjeg lista.
Svi ostali dijelovi svijeta demografski će rasti, a u Europi će najsnažnije depopulacijske trendove bilježiti na jugu i istoku. Zapadna Europa, bez obzira na velik udio starih, čak bi do 2025. trebala zabilježiti blagi demografski suficit.
Kombinacija povećanja udjela starije populacije sa smanjivanjem ukupnog broja stanovnika ono je što potencijalno može uzrokovati cijeli niz teško rješivih problema.
Broj ljudi u radnoj dobi, tj. starih između 20 i 64 godine, svoj je vrhunac u Europi dosegao u 2010. godini. Lani je već bilo 12 milijuna ljudi manje u toj skupini, a do 2035. godine bazen radne snage bit će manji za 50 milijuna ljudi nego što je bio 2010. godine.
Prema procjenama MMF-a, zbog starenja stanovništva u kombinaciji s depopulacijskim trendom doći će do smanjivanja BDP-a per capita, posebno u razvijenim zemljama. Prema izračunima briselskog think tanka Bertelsmann Stiftung, demografske promjene dovest će u Njemačkoj, Italiji, Francuskoj i Španjolskoj do pada prihoda per capita između 4759 i 6548 eura u cijenama iz 2010. godine. A pritom Europska komisija procjenjuje rast troškova zdravstva i skrbi za starije za 2,3 postotna poena. To ne zvuči previše, ali valja voditi računa kako su u EU ti troškovi već sada na ogromnih 25 posto BDP-a.
Europske zemlje pretežno su planirale vrlo značajno povećanje ukupnih troškova za starije (mirovine, njega, obrazovanje, pomoć nezaposlenima, zdravstveni troškovi), a Hrvatska je uz Grčku među rijetkim zemljama koje su u projekcijama 2016. - 2040. svojedobno planirale smanjenje tih troškova više od 2 postotna poena. Već neko vrijeme jasno je kako je to bilo neodrživo zbog činjenice da će do 2035. godine jedna od četiri osobe u EU biti starija od 65 godina, a u 1950. stariji od 65 bio je tek svaki 13. građanin, piše Jutarnji list.
Analiza ovakvog konteksta EU ukazuje kako će ulaganja u razvoj novih modela srebrne ekonomije i rast fertiliteta morati biti puno viša. Posebno su za EU zabrinjavajuće niske stope fertiliteta u zemljama poput Španjolske, Italije, Grčke i Portugala. Cijela južna Europa je ispod stope fertiliteta od 1,37 te je upitno kako će očuvati svoje socijalne i mirovinske sustave. Istočna Europa je, pak, pod demografskim udarom iseljavanja. Hrvatska je - uz Estoniju, Latviju, Litvu, Srbiju i Bugarsku te Rumunjsku - među onima s najvećim problemima zbog iseljavanja, a stopa fertiliteta spustila nam se na 1,4. Uz povećanje fertiliteta, bit će nužno jako produljiti radni vijek, što je već trend u nizu zemalja.
Izvor: Jutarnji list
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
