Litva je uspjela napraviti preokret i od slabe ekonomije izgraditi jaku i stabilnu, koja je doprinijela boljem životu njenih građana.
Godine 2004. postala je članica Europske unije i potpisnica Šengenskog sporazuma i tada počinje njen ekonomski uspon.
U tome su uspjeli zahvaljujući nekoliko ključnih reformi, ali to nije bilo lako.
Prije pristupanja Litve EU, posebno u prvom desetljeću primjene zakona o konkurenciji u zemlji, politika konkurentnosti bila je usmjerena na kontrolu cijena i na cijene koje su određivale dominantne kompanije, prenosi B92.
Tijekom razgovora o pridruživanju koji su prethodili ulasku u EU naročito su bila istaknuta pitanja poput liberalizacije tržišta, uklanjanja nepotrebnih vladinih propisa, otvaranja tržišta i konkurencije.
Od pristupanja EU 1. svibnja 2004. godine, Litva je dobila oko 15 milijardi eura financijske pomoći. Pomoć je korištena za razvoj infrastrukture, jačanje poslovne konkurentnosti, smanjenje regionalnih i socijalnih razlika.
Istraživanje Eurobarometra provedeno 2019. godine, također je potvrdilo da 91 posto Litvanaca smatra da je članstvo u EU donijelo mnogo pozitivnih promjena u zemlji.
“Osim toga, razina nezaposlenosti smanjila se s 11 posto u 2004. na 6,2 posto u 2018. godini, dok je prosječna plaća porasla s 357 na 932 eura. Iako su cijene proizvoda i usluga porasle za više od 50 posto u posljednjih 15 godina. To pokazuje da su se kupovna moć i financijski kapaciteti gotovo svih državljana Litve povećavali vremenom”, naveo je Šarūnas Keserauskas, predsjednik Savjeta za konkurenciju Republike Litve.
Članak je u skraćenom izdanju prenesen s portala B92.