Prijava
Traži
Iako nacionalna statistika upućuje na kontinuirani rast plaća, unatoč pandemiji, podaci Eurostata pokazuju suprotno: među zemljama EU, plaće zaposlenih u Hrvatskoj najviše su pale.
Razlika u dohotku zaposlenih prije i poslije krize iznosi oko 11 posto, ali zahvaljujući Vladinim mjerama, taj je minus ipak prepolovljen te iznosi malo više od pet posto.
Utjecaj krize je vrlo neravnomjerno rasprostranjen među članicama, navodi Eurostat, pri čemu je najviše pogođen najranjiviji dio radne populacije, prenosi Jutarnji list.
FOTO: Strandell Helene (estat)
Podaci Eurostata koji upućuju da su primanja zaposlenih u Hrvatskoj najviše pala, čini se, pomalo su iznenadila i ekonomiste. Stoga Danijel Nestić s Ekonomskog instituta i Iva Tomić, glavna ekonomistica HUP-a ocjenjuju kako nije riječ o redovnoj statistici već se pokazatelji Eurostata temelje na anketi i rezultat su neke eksperimentalne analize ili simulacije.
- S druge strane, relevantna statistika hrvatskog tržišta rada ne pokazuje niti značajan pad zaposlenosti, odnosno povećanje nezaposlenosti, niti značajno smanjenje plaća pa se to donekle kosi s ovim nalazima. Primjerice, u drugom tromjesečju 2020., u razdoblju na kojem se temelji ova analiza, prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama RH iznosila je 9.123 kune, što je u odnosu na drugo tromjesečje prethodne godine nominalno više za jedan posto, a realno za 1,3 posto, navodi Tomić. Dodaje, kako u razdoblju od siječnja do lipnja ove godine, u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, broj ukupno zaposlenih je pao je za 0,8 posto, a u drugom tromjesečju 2020. u odnosu na drugo tromjesečje 2019. za 2,2 posto. Za cjelovit komentar, zaključuje, trebat će ipak dublja analiza.
Izvor: Jutarnji list
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
