Prijava
Traži
Emirati su se pojavili niotkuda i srpskoj javnosti su predstavljeni kao spasitelj posrnule ekonomije i budžeta. Sugovornici DeutscheWellea-a upozoravaju da ne treba biti euforičan, ali vide šansu da se ova simbioza isplati svima…
Najavljene investicije i krediti nemaju veze s geopolitičkim interesima u regiji, smatra Verena Strobel, analitičarka Bavarske pokrajinske banke. “Emirati pokušavaju diverzificirati domaću privredu i traže nove regije za svoj kapital. Pronalaze nove platforme kako bi malo pobjegli od nafte. Vidimo, recimo, koliko se Dubai trudi pojačati turizam ili profilirati se kao raskršće trgovine u regiji“, kaže Strobel za DW. Navodi da se kao posebno plodno tlo za arapski novac pokazala daleka Azija jer su zapadna tržišta i dalje pod teretom krize i nije izvjesno koliki rast mogu uopće ponuditi arapskom kapitalu.
Stručnjak za strane investicije Milan Kovačević ističe da Emirati, usprkos masnim deviznim rezervama, i dalje imaju veći priljev nego odljev kapitala, a nitko ne voli da mu novac samo leži na računu. “Srbija sigurno ima potencijal za rast jer mi na žalost imamo manji BDP nego što smo imali prije više desetljeća”, objašnjava Kovačević za DW. Optimistične prognoze kažu da će srpska ekonomija ove godine porasti za 2,5 posto, ali to neće ni izbliza biti dovoljno da bi se popunila državna blagajna. Tako će ovogodišnji deficit – opet optimistično – biti 4,7 posto BDP-a, a dio uštede donijet će smanjenje plaća u napuhanom javnom sektoru i povećanje PDV-a, koje je najavio ministar financija.
Kredit nije poklon
Pa ipak, ni to neće biti dovoljno, nego će i tu uskočiti Ujedinjeni Emirati s dvije do tri milijarde dolara povoljnog kredita, kako je to najavio Aleksandar Vučić. Taj kredit prirodno dolazi uz investicije, smatra Strobel. “Uvijek treba imati na umu da su Emirati vrlo bogata zemlja. Za njih vjerovatno ne igra presudnu ulogu kolike će kamate staviti na kredit koji daju”, kaže ona. A te kamate – iako se o njima ne znaju detalji – praktično znače poklon, rekao je Vučić. Ta izjava posebno ljuti Milana Kovačevića: “Ne može kredit biti poklon. Posudba se vraća s kamatom, a poklon je kada se nešto ne vraća i ništa ne košta”, kaže on.
U njemačkim medijima se pojavilo tumačenje prema kojemu je cilj Emirata srpska industrija oružja – cinici bi rekli, jedina gospodarska grana koja funkcionira. “Trgovina naoružanjem je vrlo unosan posao kojim dominiraju velike sile. Sasvim je prirodno da jedna mala Srbija želi sudjelovati na ovom tržištu“, smatra Kovačević. “Kada je riječ o malom, trofejnom ili lovačkom naoružanju i municiji, Srbija već ima dosta dobre proizvode.”
Kovačević dodaje da su krediti često Srbiju stajali previše – čak i ako to nije vidljivo u ugovoru kojim su definirane kamatne stope. “Dobar primjer je kineski kredit za izgradnju mosta između Borče i Zemuna. Imamo obvezu vratiti kamatu za koju nas nadležni uvjeravaju da nije velika, ali što smo mi u stvari napravili kada Kinezi sami grade most? Mi smo praktično uvezli most iz Kine!“ Strana ulaganja su, nastavlja Kovačević, dobra samo ako pomažu razvoj zemlje, iako ima i suprotnih primjera – kada stranci jednostavno zauzimaju tržište. U koju grupu spadaju investicije iz Emirata ostaje da se vidi, jer se za sada sve uglavnom svodi na najave.
Air Serbia – jedini siguran posao
Uprkos glasinama da će nova srpska zrakoplovna kompanija imati problema s dozvolama, Air Serbia bi trebala službeno poletjeti 27. listopada. To je ujedno jedini posao s Emiratima koji je potpisan i koji bi trebao osloboditi srpski proračun vječnog gubitaša Jat Airwaysa. “Čini mi se da je Jat i bio zanimljiv Etihadu upravo jer leti na linijama koje nisu interesantne najvećim europskim kompanijama poput Lufthanse ili Air Francea”, rekao je ranije u intervjuu za DW Heinrich Großbongart, vodeći njemački stručnjak za zračni prijevoz. “Prije svega mislim na linije na Balkanu i prema istoku Europe. Air Serbia lako može postati veza za putnike koji će onda na daleke destinacije stizati avionima Etihada. To su ciljevi u Sjevernoj Americi, ali prije svega u Aziji.”
Großbongart je tada izjavio nešto što se u srpskim medijima rijetko čuje – Air Serbia će morati postati niskobudžetna kompanija da bi bila profitabilna. To je moguće samo uz odgovore na pitanja: koliko im je zaista zaposlenih potrebno? Je li im jeftinije da sami rade održavanje ili da to netko drugi radi? Koliko im je ljudi potrebno u upravi, prodaji, u zrakoplovima? “To je jedini put kojim se može ići. Danas je low cost jedini način da zarkoplovna kompanija poput Jata postane profitabilna i, uopće, da preživi“, rekao je Großbongart.
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
