IDC analiza

Financijski sektor najviše trošio na IT usluge, tržište palo 8,8%

Tržište IT usluga u Adriatic regiji (Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Kosovo, Makedonija, Crna Gora, Srbija, Slovenija) palo je 8,8 posto na godišnjoj razini, i to na 968,03 milijuna u 2009. godini, a daljnji pad očekuje se za ovu godinu zbog velikog utjecaja krize i globalne recesije na potrošnju i potražnju za IT uslugama. Prema posljednjoj studiji IDC-a, učinci krize na IT usluge počet će se smanjivati u 2011. jer se očekuje oporavak tržišta.

Nakon godina ekspanzije i velikih investicija u IT sektor općenito te u posebice u IT usluge, u 2009. nastupilo je preživljavanje i rezanje troškova, izjavio je Dalibor Subotičanec, stariji analitičar IDC Adriatica. U 2010. nastavljen je trend pada u investicijama u IT, no nadamo se da će se 2011., posebice u drugoj polovici godine, trend popraviti.

Hrvatska je ostala najveće tržište sa 40,7 posto ukupne potrošnje u IT usluge protekle godine. Slijede Slovenija sa 35,3 posto, Srbija sa 12,6 posto, Makedonija sa 4,3 posto, BiH sa 3,9 posto, dok Albanija, Kosovo i Crna Gora bilježe tek 3,2 posto potrošnje za IT usluge u regiji.

Sistem integratori ostvarili su najviše prihoda od IT usluga u 2009. - 15,9 posto, hardverska podrška i instalacije 14,5 posto, aplikacije i razvoj 13,9 posto. Unatoč krizi, regionalna tržišta sazrijevaju, dok je očigledan pomak s bazične podrške i usluga instaliranja prema takozvanim high-end uslugama poput sistem integracija, optimizacije i osutcourcinga. S&T bio je vendor broj jedan u Adriatic regiji, potom slijede IBM te HP. Unutar najboljih pet je i Combis te SRC.

Financijski sektor najviše je trošio na IT usluge, čak 20,2 posto. Tu je i državni sektor sa 19,7 posto, potom telekomunikacije sa 18,8 posto te proizvodni sektor sa 8,4 posto udjela u potrošnji u 2009. godini.

 IDC očekuje da će tržište IT usluga u regiji i dalje padati do kraja 2010. godine, no oporavak će uslijediti u 2011., a porast bi mogao biti, prognoziraju, 7 posto  godišnje do 2014. te bi tada mogao iznositi 1,36 milijardi dolara.

Srijeda, 17.11.2010. / vecernji.hr