Francuska vlada poručuje: Zaposlite mlade, mi ćemo platiti!

Francuska vlada nastoji smanjiti broj nezaposlenih, osobito mladih. A koliko su ustrajni u tom nastojanju pokazuje i sljedeća činjenica. Naime, spremni su kompanijama platiti samo da bi zaposlile mlade ljude i dale im priliku da steknu svoje prvo iskustvo, prenosi Huffingtonpost.

Novi socijalistički predsjednik Francuske, Francois Hollande, svom je kabinetu u srijedu predstavio svoj plan te najavio borbu protiv nezaposlenosti, osobito mladih, u toj zemlji. Prema tom planu, francuska bi vlada trebala dati financijska sredstva za većinu nadnica desetaka tisuća ljudi koje namjeravaju zaposliti u idućoj godini.

Stopa nezaposlenosti u Francuskoj iznosi 10 posto, no puno je viša stopa nezaposlenosti osoba mlađih od 25 godina i iznosi čak 23 posto. Naime, Francuska nije jedina zemlja koja se bori s ovim problemom. Takva je neravnoteža prisutna i u brojnim drugim europskim zemljama. Primjerice u Španjolskoj stopa nezaposlenosti mladih iznosi visokih 52 posto, a u Italiji je 34 posto.

Europski poslodavci nerado zapošljavaju mlade ljude zbog rigoroznih i nefleksibilnih zakona o radu koji otežavaju otpuštanje radnika. Štoviše, u Francuskoj mladi moraju odraditi cijeli niz neplaćenih stažiranja kako bi se uopće mogli zapsliti na puno radno vrijeme. Ili, ako se i zaposle, najčešće je riječ o vrlo kratkotrajnim ugovorima o radu koji nerijetko ne traju dulje od godinu dana.

S obzirom na to, i nekoliko europskih zemalja razmatra odluku kakvu je predstavio Hollande. Italija i Španjolska su predložile skromne porezne olakšice za kompanije koje bi pristale zaposliti mlade bez radnog iskustva, odnosno one koji su tek došli na tržište rada. Ipak, te su se zemlje više fokusirale na provođenje fundamentalnih reformi te se nadaju da će time srezati problem pri samom korijenu, odnosno ukloniti uzroke koji dovode do visoke stope nezaposlenosti mladih.

Prema predstavljenom planu francuskog predsjednika, kompanije koje zaposle mlade u dobi od 16 do 25 godina, najmanje na godinu, morati će im plaćati samo 25 posto nadnice. Vlada se nada kako će iduće godine sklopiti oko 100.000 takvih 'ugovora za budućnost' te 50.000 u 2014. godini. Vlada obećaje da će sljedeće tri godine plaćati svoj dio nadnica tih zaposlenika.

Vlada prednost daje zapošljavanju mladih u onim područjima koja su najsnažnije pogođena tim problemom. Posebno će biti favorizirani određeni segmenti djelatnosti, primjerice medicina, informatika i zelena tehnologija.

Najat Vallaud-Belkacem, glasnogovornica francuske vlade, izvijestila je kako je Hollande svojim ministrima rekao da "vode bitku za radna mjesta te je to glavni izazov njihova mandata".

Ekonomski su stručnjaci pomalo skeptični prema Hollandeovom načinu rješavanja problema nezaposlenosti.

"Više bi pažnje trebalo posvetiti podizanju konkurentnosti i ostvarivanju boljih rezultata (u zemljama poput Španjolske, Grčke i Italije)", smatra ekonomski stručnjak Nicolas Veron sa instituta Bruegel and the Peterson, te dodaje da "se ne radi o ciljanim programima, već o strukturi tržišta rada".

I dok su Španjolska i Italija već provele neke dalekosežne reforme kako bi povratile povjerenje investitora, Francuska je dosad odgađala donošenje takvih teških odluka. Naime, povjerenje investitora u Francuskoj još se uvijek nalazi na relativno visokoj razini, osobito zbog veličine njihovog gospodarstva, koje je drugo po veličini u eurozoni, i činjenica je da mnogi francuski susjedi stoje mnogo gore. Ipak, stručnjaci upozoravaju da Francuska neće još dugo moći odgađati provedbu gospodarskih reforma.

Hollandeov prijedlog još mora biti prihvaćen od strane francuskog Parlamenta, u kojem njegova Socijalistička stranka ima solidnu većinu, a rješavanje ovog gorućeg problema bilo je jedno od glavnih obećanja njegove izborne kampanje. Hollande je dosljedan svom nastojanju da smanji nezaposlenost i potakne rast, sve dok to ne izazove preveliki proračunski deficit. Nejasno je kako misli ispuniti sva tri cilja, osobito sad kad ekonomska sudbina zemlje ovisi i o dužničkoj krizi koja se sve snažnije širi iz susjednih zemalja.

Udruga francuskih poduzetnika oštro je kritizirala ovu ideju, ističući da to samo dokazuje kako se francuska vlada sve teže bori sa teškoćama sa kojima je suočena. "Kako ne shvaćaju da su troškovi ove mjere za vladu ekstremno visoki, sad kad bismo trebali smanjiti rast proračunskog deficita?", upitao je Guillaume Cairou, predsjednik udruge.

Prema procjenama, ovaj će program sljedeće godine francusku vladu stajati oko 2,3 milijarde eura.