Godine najveća prepreka za zapošljavanje

Iako je svjetska gospodarska kriza pokazala vrijednost iskustva starijih kadrova, na našem tržištu rada dob je i nadalje glavna prepreka zapošljavanju.

Žene iznad 45 godina i muškarci iznad 50 godina skupine su ljudi koji se najteže zapošljavaju i koji se, ostanu li bez posla, najdulje zadržavaju na burzi rada. Ujedno, to je i kategorija nezaposlenih na koje se prilikom programa prekvalifikacija i edukacija te poticanja zapošljavanja najviše obraća pozornost.
Najnovija svjetska istraživanja pokazuju da starosne razlike među zaposlenima povećavaju produktivnost, tako da su tvrtke koje su godinama inzistirale na mladim kadrovima, koji su spremni na sve, u vrijeme aktualne gospodarske krize, shvatile vrijednost iskustva i pouzdanosti starijih radnika. Dok su velike tvrtke uglavnom rasle, bili su im dovoljni mladi radnici koji su im svojom inovativnošću osiguravali rast, no kad je gospodarska kriza uzdrmala globalno tržište, pokazala se neprocjenjiva vrijednost iskustva starijih kadrova. Taj trend u Hrvatskoj još nije uzeo značajnijeg maha, tako da je na našem tržištu rada dob i nadalje glavna prepreka zapošljavanju pojedinih kadrova, odnosno najraširenija je diskriminacija zbog dobi.

Pokazuje to i najnovije istraživanje provedeno u sklopu projekta poticanja ravnopravnosti na tržištu rada koji provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ). Taj se projekt provodi u sklopu programa PROGRESS tijekom cijele ove godine, nositelj je HZZ, a vrijednost mu je oko 150.000 eura.
Prema riječima ravnateljice Zavoda Ankice Paun Jarallah, cilj mu je osvijestiti javnost da ne smije biti nikakve diskriminacije na tržištu rada te potaknuti zapošljavanje slabo zapošljivih skupina, odnosno starijih osoba, invalida, mladih bez radnog iskustva, te žena. Istraživanje je proveo Institut »Ivo Pilar« početkom ove godine, i to na uzorku od 928 nezaposlenih osoba te 604 poslodavca.

Cilj je bio utvrditi raširenost i glavna obilježja diskriminacije na hrvatskom tržištu rada temeljem spola, dobi, invaliditeta, etničke i vjerske pripadnosti te seksualne orijentacije. Istraživanje je pokazalo da i nezaposleni i poslodavci smatraju da je na našem tržištu rada najprisutnija dobna diskriminacija, a slijede diskriminacija na temelju invaliditeta te spolna diskriminacija. Pritom se diskriminacija na temelju etničke i vjerske pripadnosti te seksualne orijentacije doživljavaju manje raširenima.

Ujedno, ispitanici, dakle i nezaposleni i poslodavci, smatraju da je diskriminacija najraširenija pri samom zapošljavanju, dok je u manjoj mjeri prisutna pri osiguravanju jednakih plaća te napredovanju na radnom mjestu.
Inače, ranija su istraživanja pokazala da je područje rada i zapošljavanja, uz sustav pravosuđa, područje u kojem je diskriminacija najraširenija. Prema istraživanju koje su svojedobno proveli Centar za mirovne studije, Vladin Ured za ljudska prava te Ured pučkog pravobranitelja, čak je 58 posto ispitanika istaknulo da na području rada i zapošljavanja postoji diskriminacija. Slijedi pravosuđe, postupanje policije, zdravstvena zaštita, obrazovanje te socijalna skrb. Najranjivije skupine pritom su, pokazuju rezultati, homoseksualne i siromašne osobe, Romi te teški bolesnici.

Najviše pritužbi zbog zapošljavanja
Zanimljivo je kako se najviše pritužbi građana upućenih Uredu pučkog pravobranitelja, a za koje se utvrdi da su osnovane, odnosi upravo na područje rada i zapošljavanja.

Tagovi: zapošljavanje, diskriminacija
Utorak, 11.05.2010. / Ivana Knežević, vjesnik.com