Napadači su se vjerojatno uspjeli domoći osjetljivih podataka, a pokušali su i uspostaviti digitalnu prisutnost unutar MMF-ova sustava. Sumnja se da iza njih stoji neka država Međunarodni monetarni fond našao se na udaru hakera. Upali su u dijelove njegovog računalnog sustava i došli do povjerljivih podataka, piše Guardian.
Tom Kellermann, stručnjak za računalnu sigurnost koji je radio za MMF i Svjetsku banku, procjenjuje da je napad bio ciljan i da je korišten kod napisan posebno u tu svrhu.
Moguće je da su se hakeri dokopali vrijednih ekonomskih podataka koji nisu za objavu, a koje MMF koristi za promicanje stabilnosti tečaja valuta, podršku pri balansiranju međunarodne trgovine i pomoć pri otplati dugova zemalja članica.
Istragu je preuzeo FBI, a u MMF-u tvrde da su svi njihovi sustavi upotpunosti funkcionalni. Svjetska banka preventivno je prekinula svoju internetsku vezu s MMF-om, iako podaci koji su dijeljeni tim putem navodno nisu bili osjetljive prirode.
Stručnjaci kažu da će napadačima biti teško ući u trag, a još teže dokazati da je za napad odgovorna neka država. Ne poduzme li se nešto, strahuju da bi se hakeri mogli okuražiti i odlučiti na još smionije napade.
Zaposlenici MMF-a su 8. lipnja internim memorandumom upozoreni da su otkrivena sumnjiva prebacivanja datoteka te da je jedno stolno računalo 'korišteno kako bi se pristupilo pojedinim računalnim sustavima'.
Znakovito, naglašeno je da 'nema razloga za sumnju da su bilo kakvi osobni podaci bili traženi u svrhu prijevare'.
Hakeri opsjedaju MMF- zadnjih nekoliko mjeseci, a tijekom zadnje dvije godine postali su sve češći i ozbiljniji.
Ta institucija nije jedina koja se mora nositi s povećanom prijetnjom cyber-kriminala i špijunaže. Nedavno su mete napada bila američka ministarstva financija i obrane, kao i francusko ministarstvo financija te Google, u kojem su uvjereni da iza učestalih pokušaja provale u Gmail krije kineska vlada, i Lockheed Martin, najveći dobavljač informatike za američku vladu.
Stručnjaci upozoravaju da bi slični napadi mogli biti usmjereni i na sustave koji podržavaju ključnu infrastrukturu, poput energetske i vodovodne. Posljedice bi bile trenutne, ozbiljne i mogle bi ugroziti živote.
Na tu je mogućnost upozorio i direktor CIA-e Leon Panetta, navevši elektrodistribuciju, te sigurnosne, financijske i državne sustave kao moguće ciljeve.