Prijava
Traži
"PRVI put u životu počeo sam hranu kupovati u Lidlu", rekao je nedavno za švedski dnevni list Expressen Börje Glemdal, donedavno dobrostojeći pripadnik Rotary kluba u Göteborgu. Ova naizgled bezazlena rečenica otkriva u kojoj je mjeri inflacijska kriza zakucala i na vrata mnogih Šveđana.
Naime, iz potpuno iracionalnih razloga, švedska viša srednja klasa zazirala je od kupnje u Lidlu smatrajući očito da građanima njihovog društvenog statusa ne priliči zalaziti u taj njemački maloprodajni lanac. Međutim, nagli porast cijena hrane, električne energije, goriva i kamatnih stopa na kredite, najveći od početka 90-ih godina, nagnao je mnoge Šveđane na promjenu desetljetnih navika.
Prema podacima švedskog Zavoda za statistiku, tijekom spomenutog razdoblja visoke inflacije prije tridesetak godina oko sedam posto populacije živjelo je u relativnom siromaštvu, odnosno sa 60 posto ili manje medijalnog prihoda u zemlji. Procjenjuje se da će ove godine taj postotak biti oko 14 posto.
Pitanje preživljavanja
I dok za rotarijanca Glemdala to znači nevoljku kupnju u Lidlu, odustajanje od nekih planiranih turističkih putovanja ili odgodu nabave novog električnog automobila, za neke iz ionako osjetljivih i izloženih demografskih skupina, poput samohranih roditelja, osoba smanjene radne sposobnosti, umirovljenika i slabije obrazovanih i plaćenih imigranata, ovo je pitanje preživljavanja.
U Švedskoj istinske gladi uglavnom nema, međutim, podaci iz pučkih kuhinja i trgovina sa subvencioniranom hranom ukazuju na višestruko veći broj korisnika u posljednjih nekoliko mjeseci, što znači da mnoge obitelji imaju poteškoća s pripremom tri obroka dnevno. Inflacija od 9.3 posto dovela je njihove kućne financije u crveno.
Tijekom 2022. godine prosječne cijene hrane u Švedskoj porasle su 17 posto, a usluga devet posto. No radi se o tek statističkom izračunu, koji umnogome skriva stvarne razmjere poskupljenja i činjenicu da se potrošači u svojim lokalnim supermarketima svakodnevno suočavaju s povećanjem cijena svojih košarica i do 40 posto.
Ogromna poskupljenja
Prema podacima Zavoda za statistiku, naranče su tijekom ove godine poskupjele 97.8%, kava u zrnu 39%, maslac 35%, jestivo ulje 31%, jaja 24.8%, svježi losos 23.5%, riža 20%, krumpir 9.7%, a čokolada 8%. Najmanje su poskupjeli duhanski proizvodi i alkoholna pića - manje od dva posto.
"Navike potrošača umnogome su drukčije ove jeseni. Sada se dosta kupuju makaroni, tjestenina i konzerve gotove hrane. Slabije se prodaje meso, posebice u većim komadima. Općenito je najveća razlika u tome što kupci više ne kupuju toliko velika pakiranja, nego pomalo", rekla je za Aftonbladet blagajnica u jednom štokholmskom supermarketu.
Kad je u proljeće ove godine, nakon ruske invazije na Ukrajinu, postalo jasno da Europu, još uvijek ranjivu zbog pandemijske krize, čekaju teška vremena, Švedska je imala solidnu startnu poziciju. Prema BDP-u po stanovniku, Švedska je peta najbogatija članica Europske unije i dobro je podnijela pritisak pandemije. Osim toga, Švedska je potpuno neovisna o ruskom plinu i nafti.
Cijene benzina duplo veće nego 2020.
Ništa od toga nije pomoglo u izbjegavanju, pa čak ni ublažavanju inflatornog udara, kako na cijene hrane, tako i energije. Cijene benzina i dizela danas su otprilike dvostruko veće nego u pandemijsko ljeto 2020. godine. Švedski vozači plaćaju treći najskuplji dizel na svijetu (2.18 eura po litri) nakon Islanda i Hong Konga, dok je cijena benzina (1.75 eura po litri) među 20 najviših u svijetu.
Posebno je zanimljiva, a za potrošače bolna priča s električnom energijom. Švedska je ove godine postala najveći izvoznik struje u Europi prestigavši Francusku unatoč njenih 56 nuklearnih reaktora. Snažne investicije u vjetroelektrane, uz solidan hidroenergetski potencijal i šest aktivnih reaktora u tri nuklearne elektrane te termoelektrane na biogorivo u pričuvi, omogućile su diverzificiranu proizvodnju električne energije.
Ali ništa nije pomoglo, kilovatsat je danas gotovo četiri puta skuplji nego prošle godine. Procjenjuje se da će vlasnici samostojećih obiteljskih kuća, koji godišnje troše oko 20.000 kWh, električnu energiju za prosinac, siječanj i veljaču platiti ukupno oko 3500 eura. Rat u Ukrajini sve je promijenio.
Naime, Švedska je već godinama dio zajedničkog tržišta električne energije, koje uključuje kompletnu Skandinaviju, Finsku, baltičke zemlje, Njemačku i Poljsku, a indirektno i ostatak Europske unije, pa čak i Veliku Britaniju. S obzirom na to da su sve spomenute zemlje, osim Norveške, bile uvelike ovisne o ruskim energentima, od ljeta ove godine potražnja za strujom je eksplodirala.
Rat u Ukrajini je sve promijenio
Budući da su švedske elektroenergetske kompanije ugovorima obvezne struju prodavati najboljem ponuđaču na zajedničkom tržištu, švedski potrošači slabo profitiraju od toga što njihovoj zemlji ne manjka električne energije. Prema podacima nacionalne Agencije za naplatu dugova, već do rujna neplaćeni računi kućanstava za struju porasli su 30 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
U švedskim medijima sve su češće priče o građanima koji su prisiljeni prodati svoje kuće i preseliti se u stanove zato što više ne mogu plaćati režijske troškove, odnosno u blažim slučajevima živjeti samo u grijanom dnevnom boravku. Građane je dodatno razočarala i nova desničarska vlada, koja je nedavno objavila da unatoč predizbornim obećanjima neće moći isplatiti subvencije za električnu energiju 1. studenoga, nego tek u veljači, i to "ako se ne dogodi nešto nepredviđeno".
Ništa manji udar na kućne financije ne predstavlja ni porast kamata na stambene kredite. U nastojanjima da obuzda inflaciju, švedska središnja banka povećala je eskontnu stopu na 2.5 posto, što je promjenjivu kamatu na zajmove komercijalnih banaka podignulo na blizu četiri posto. Početkom ove godine ti isti stambeni krediti imali su promjenjivu kamatu 1.5 do 1.8 posto.
Potonula vrijednost nekretnina
"Naša je procjena da je inflatorni pritisak u švedskom gospodarstvu malo veći nego što smo ranije mislili da će biti. To je prije svega povezano s velikim porastom cijena. Želimo spustiti inflaciju na dva posto, a za to je potrebna nešto viša kamatna stopa nego što smo dosad očekivali. Mnogima će 2023. biti prilično loša godina", rekao je nedavno za Dagens Nyheter guverner središnje banke Stefan Ingves.
Ostatak vijesti pročitajte na Index.hr
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
