Ljudi koji proizvode budućnost - Inovatorstvo i patenti kao sredstvo poduzetničkog razvoja zemlje

Zar nisu i programere, vlasnike malih "garažnih" kompanija poput Applea i Microsofta, banke i investitori gledali 70-ih godina prošlog stoljeća kao otkačenjake koji nemaju veze s realnošću. A danas ti "zanesenjaci" diktiraju uvjete rada i života čovječanstvu.

Inovatori su nerijetko zanesenjaci koji žrtvuju svoje slobodno vrijeme, pritisnuti teškim materijalnim uvjetima života i oskudicom životnog prostora, u nakani da svijetu podare jednu posve novu kvalitetu koja će izmijeniti živote mnogih ljudi, pa i cijelog čovječanstva. Tko danas ne zna ili se ne koristi izumima genijalnog Nikole Tesle, kao što su prijenos električne struje, bežične aplikacije (radio, mobitel, itd.), magnetske topove, te brojne druge registrirane i nepoznate patente?

Viši stupanj ljudskog postojanja
Vjeruje se da će ljudi, zahvaljujući inovativnosti i patentima, za desetak godina imati ugrađene čipove radi komunikacije, da će neka jela zahvaljujući razvoju nano-tehnologije govoriti i pozdravljati svoje korisnike, te da će informatizacijom svega, od hladnjaka, televizora, automobila, nastati viši stupanj ljudskog (pa tako i poduzetničkog) postojanja. Navedene promjene uzrokuju kompanije koje su ulagale i ulažu u pamet, inovativnost i izume kao sredstvo rasta razvoja i prednosti pred konkurencijom. Stotine prijava za patentiranje i registracija patenata, od najmanjih izuma za čišćenje kuće, preko robotike, famaceutikc i genetike, tvori jedan svijet o kojem malo tko zna, iako o pantentima koji se uspiju realizirati (teškoće zbog visokih ukupnih troškova, nerazumijevanja administrativne okoline i si.) zavisi budućnost tog svijeta. Hrvatska se može podičiti velikim brojem izumitelja koji redovno odnose nagrade na takmičenjima u Bruxellesu i svijetu, ali nedostatak gospodarske i političke volje (potonje je hrvatski 'patent' za politički karijerizam koji je samom sebi svrha) onemogućuju poduzetničku komcijalizaciju ili širu upotrebu većine od tih patenata ili izuma. Istinske poduzetnike zanima jesu li inovatorstvo i patenti bitni za razvoj poduzetništva, a postupci vlada (S)RH koje su omogućile financijske sustave što su posljednjih desetljeća praktično prezirali inovativne poduzetnike, daju im posve suprotan odgovor. Začudno je da su dvije od nekoliko najvećih korporacija u Hrvatskoj, Pliva i Podravka, svoj status, rast i tržišnu veličinu ostvarile patentima svojih inovatora.

Budućnost kakvu nismo ni sanjali
Uskoro će se u laboratorijama Massachusets Institute of Technogy, njemačkim univerzitetima (npr. Fraunhofer koji je zaslužan za postupak kompresije podataka poznat kao 'mp3'), Nokiji, British Telecomu, Sonyju, Hitachiju i dr. proizvesti budućnost koju nitko nije mogao zamisliti prije trideset-četrdeset godina. Klonirat ćemo se na način da svatko od nas downloadira naš mozak (tj. ono što jesmo, ili nismo, u duhovnom i mentalnom svijetu) na disk (koji će biti drugačiji od dosadašnjeg) čime ćemo postati novi oblik umjetnog života i nastaviti postojanje u grafičkom liku kojeg izaberemo ili koji netko drugi izabere za nas. Živjet ćemo i raditi u virtualnom svijetu sa senzorima stvarnog prostora, dodira, mirisa, radosti, tuge, te će nam fantastične realne grafike gradova, kontinenata, stanova, nebodera, škola i radnih mjesta omogućiti naš drugi ili čak vječni život.

Što je zapravo patent?
Autor Henrique Barros istražuje vrijednost patenata za poduzetništvo i dolazi do zaključka kako je uloga patenta odlučujuća za razvoj kompanije, jer im daje tržišnu prednost pred konkurencijom (tako je, primjerice, Sonvjev inovativni monitor s katodnom cijevi Trinitron bio jedan od najprodavanijih i najlicenciranijih monitora). Ali što je zapravo pravna i funkcionalna definicija patenta? Države se u tome razlikuju, kao i u zakonskoj regulativi, trajanju patentnog prava i si., odnosno čak malo tko definira patent. Po terminologiji iz Velike Britanije patent je pravo koje vlada dodjeljuje izumitelju da tijekom razdoblja trajanja patentnog prava zabrani svakom drugom proizvodnju, prodaju ili upotrebu njegova izuma bez prethodne pismene suglasnosti uzumitelja. Patent se vodi kao imovina i jednom kada je patent odobren, dobija karakteristike drugih proizvoda: može biti prodat, kupljen, iznajmljen ili licenciran. Ipak, rašireno je pogrešno vjerovanje da izumitelj registracijom patenta ima pravo upotrebe svog patenta za vrijeme trajanja patentnog roka u komercijalne (ili neke druge svrhe). Državni zavod za intelektualno vlasništvo Republike Hrvatske tako definira patent kao monopolističko pravo koje vlasniku omogućuje, a drugima zabranjuje, izradu, korištenje ili prodaju kroz vremensko razdoblje trajanja patentnog prava na određenom treritoriju (uobičajeno oko 20 godina, ali i to se razlikuje po vrsti patenata, kao i teritorija). Nositelj prava je izumitelj koji državi potpuno otkriva bit izuma, a zauzvrat od države dobija monopol. Teško je naći definiciju patenta, jer patentni zakoni ne definiraju patent kako bi se ukinula ograničenja koja bi te definicije nosile. Hrvatski Zakon o industrijskom vlasništvu pravno je definirao dobivanje patenta. Patent mora biti patentibilan, tj. zakonom dozvoljen i moralno prihvatljiv, nov u smislu da nije dostupan javnosti na bilo koji način, koristan u funkciji izvodljivosti i upotrebljivosti te neočit, tj. da nije očit "prosječnom stručnjaku" u vrijeme podnošenja.

Ključna poluga poduzetništva
Usprkos činjenici da se inovativnost smatra ključnom polugom i motorom propulzivnog poduzetništva jedne države, izumitelj se uglavnom suočava s problemima pri pokušaju operacionaliziranja svog izuma. Države mogu zabraniti komercijalizaciju patenta zbog postojanja drugog patenta ili drugih zakonskih ograničenja, a mogući korisnici mogu odustati zbog stvarnih komplikacija. Najbolji primjer je situacija da Izumitelj 1 patentira stol za ručak s četiri držača (noge), a Izumitelj 2 patentira poboljšanje tog stola na šest držača (nogu) čime ostvaruje novu funkciju i kvalitetu. Proizvođač bi trebao dobiti dozvolu od oba izumitelja, ali kako je to ponekad dugotrajno i komplicirano zbog suodnosa izumitelja, može čekati da istekne patentno pravo Izumitelja 1 ili da isteknu prava obojici izumitelja. Patenti su skupi za registraciju na svakom pojedinom području, što je također važan razlog odustajanja od komercijalne eksploatacije pojedinih patenata.

Još jednom, patenti moraju biti novi, odnosno taj izum nije smio biti napravljen prije dana prijave na nekom drugom mjestu od drugih ljudi osim izumitelja koji prijavljuje zahtjev za patent; patent mora sadržavati inovativni korak iznad onog što je već napravljeno, mora biti aplikativan za industrijsku upotrebu, s tim da se u ovom slučaju termin industrijsko odnosi na bilo što izvan intelektualne i duhovne aktivnosti. Zatim, izum se ne može patentirati ukoliko je otkriće, znanstvena teorija ili matematički postupak, umjetničko djelo, shema organizacije obavljanja posla, predstavljanje informacije, kompjuterski program i sl. Izumi su ograničeni ili zabranjeni u području stvaranja novih biljaka ili životinja, tako da je kloniranje čovjeka (u terapeutske svrhe) zasad zakonski upitno, ne uzimajući u obzir ogromnu složenost tog posla.

Za croatiabiz.com piše Ivan Ostoja

Tagovi: nove tehnologije, poduzetništvo
Srijeda, 15.09.2010.