Makedonija: Radno mjesto za glas na izborima

U Makedoniji je već očita pravilnost da vladajuća stranka masovno zapošljava državne službenike kako bi osigurala glasove na izborima. Zato ima toliko javnih službenika da za njih nema ni dovoljno ureda.

Stvaranje glasačke mašinerije: U posljednjih šest godina je broj državnih službenika u Makedoniji s oko 90.000 narastao na čak 150.000 - s tim da zemlja ima oko dva milijuna stanovnika.6. listopada 2013. godine je makedonska državna televizija prenosila izvlačenje jedne doista nesvakidašnje lutrije. Tisuće gledatelja je napeto očekivalo podne i početak izvlačenja sretnih dobitnika. I popis gostiju u studiju je ukazivao da je riječ o izuzetnom događaju jer je tamo sjedilo više ministara u vladi Makedonije.

Sretni dobitnici neće dobiti novac ili automobil, nego za mnoge stanovnike Makedonije nešto kud i kamo vrednije: zaposlenje u nekoj državnoj instituciji ili javnoj službi. Jer, u toj zemlji je stopa nezaposlenosti oko 28%, a i s prosječnim dohotkom od 350 eura Makedonija pripada među najsiromašnije države Europe.

Čitavo mnoštvo "dobitnika"
Zaposleniku u državnoj tvrtki plaća neće biti osobito velika, ali to znači konačnu egzistencijalnu sigurnost. Doduše, čitava država Makedonija već stenje pod dugovima, ali državna služba doista jest ravna dobitku na lutriji. Tim više što je na tom izvlačenju od preko 30 tisuća kandidata izvučeno čak 1.600 budućih državnih službenika.

Takva masovna zapošljavanja državnih službenika u Makedoniji nisu nikakva novina. Osobito otkako je nacionalna i konzervativna stranka VMRO-DPMNE stvorila koalicijsku vladu s albanskom strankom BDI je upravo eksplodirao broj zaposlenih u državnim institucijama i službama. Prema istraživanjima njemačke zakade Bertelsmann, u posljednjih šest godina je broj državnih službenika s oko 90.000 narastao na čak 150.000 - a treba imati na umu kako Makedonija ima ukupno samo oko dva milijuna stanovnika.

Država propada plaćajući službenike
Njemačka zaklada smatra kako je glavni cilj ovakvog zapošljavanja tek povećanje broja "lojalnih" birača vladajuće stranke i u svojem izvješću o tranziciji u Makedoniji savjetuje "borbu protiv politizacije javnih službi".

Čitava država stenje pod teretom ovakvog zbrinjavanja iz političkih motiva. Jer pored državnih službenika, makedonski proračun mora naći novca i za oko 270 tisuća umirovljenika u toj zemlji i onda još 100 tisuća osoba koje primaju socijalnu pomoć. "Državni proračun se pretvorio u socijalnu instituciju države", konstatira profesor Zoran Ivanovski sa Sveučilišta Jugoistočne Europe u Tetovu. "Jedino što je važno jest da zaposlenici dobiju svoje plaće."

Oko 15% državnog proračuna ide u plaće državnim službenicima, ali zapravo niti to nije konačan iznos. Jer u nekim državnim institucijama i po 90% dobivenih sredstava odlazi u plaće namještenika. Utoliko je i smisao takvih zapošljavanja zapravo da država kupuje socijalni mir, a uz to je dobrodošao i sporedni učinak. Jer svatko tko je zaposlen na takav način će onda uredno i vjerno na sljedećim izborima zaokružiti stranku koja mu je i osigurala posao.

Čak i da hoće raditi...
Ako nekoga možda zanima, što onda radi to mnoštvo novih državnih službenika, odgovor je razmjerno jednostavan: gotovo ništa. Kako javljaju makedonski mediji, mnogi od tih novozaposlenih uopće niti ne idu na posao, makar primaju punu plaću. Razlog je jednostavan: čak i da žele nešto raditi, za njih nema mjesta u već prepunim uredima državnih službi.

Na službeni upit, makedonski zavod za zapošljavanje tvrdi kako je "većina novozaposlenih raspodijeljena u različite institucije". Ali gdje i u kojem broju, na to pitanje nema odgovora.

Biljana Jovanovska, bivša direktorica makedonskog Zavoda za zapošljavanje tvrdi kako je to jasna politika vladajuće stranke VMRO-DPMNE kako bi "kupila" glasove na predstojećim izborima. "Takvi natječaji za zapošljavanje postaju osobito učestali kad se približavaju nekakvi izbori. Cilj je povećati broj potencijalnih birača vlastite stranke", tvrdi Jovanovska.