Tvrtke u Europskoj uniji zakonski se sve više potiče na borbu protiv stresa. Pod tim se terminom podrazumijevaju svi zdravstveni problemi povezani s radom osim fizičkih, koji se pojavljuju primjerice zbog nesigurnosti radnih mjesta, nezadovoljstva njima ili lošom ravnotežom između privatnog i profesionalnog života.
Europski i nacionalni zakoni propisuju da se te rizike sustavnije integrira u politike prevencije, navodi se u istraživanju francuske organizacije za zaštitu javnog interesa Eurogip.
U EU-u 28 posto radnika navodno je izloženo najmanje jednom čimbeniku koji bi mogao loše utjecati na njihovo mentalno zdravlje, govore europske statistike.
Taj postotak najviši je u Švedskoj (38 posto), u Portugalu (28 posto), u Italiji i Danskoj (27 posto) te u Francuskoj (18 posto). Najpogođeniji su sektori obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi.
Europska je komisija 2002. procijenila godišnju cijenu stresa povezanog s radnim mjestom u EU15 na 20 milijardi eura.
Stručnjaci preporučuju vlastima da poslodavcima dokažu da je borba protiv stresa dobra za posao. Borba protiv stresa prioritet je u Belgiji, Danskoj, Francuskoj i Velikoj Britaniji. U tim je državama uveden cijeli niz mjera koje uključuju financijske potpore, obrazovanje i jačanje inspekcija rada, ističe Eurogip.
Na europskoj razini, od 1989. doneseno je nekoliko direktiva o psihosocijalnim rizicima, a sklopljena su i dva okvirna sporazuma sa socijalnim partnerima koje članice polako prenose u svoja zakonodavstva, javlja Hina.